Pregled bibliografske jedinice broj: 1241210
Pogled na jezik pjesništva „Libra od mnozijeh razloga“ u kontekstu hrvatskih međudijalektnih adaptacija 16. stoljeća
Pogled na jezik pjesništva „Libra od mnozijeh razloga“ u kontekstu hrvatskih međudijalektnih adaptacija 16. stoljeća // Croatica : časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu, 45 (2021), 65; 7-34 doi:10.17234/croatica.65.1 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1241210 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pogled na jezik pjesništva „Libra od mnozijeh razloga“ u kontekstu hrvatskih međudijalektnih adaptacija 16. stoljeća
(A look at the poetic language of “Libro od mnozijeh razloga” in the context of 16th century Croatian inter-dialectal adaptations)
Autori
Blažević Krezić, Vera ; Eterović, Ivana
Izvornik
Croatica : časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu (1849-1111) 45
(2021), 65;
7-34
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
hrvatski jezik ; 16. stoljeće ; ćirilica ; Dubrovnik ; „Libro od mnozijeh razloga“ ; pjesništvo ; međudijalektna adaptacija ; horizontalni prijevo
(Croatian language ; 16th century ; Cyrillic script ; Dubrovnik ; “Libro od mnozijeh razloga” ; inter-dialectal adaptation ; horizontal translation)
Sažetak
U hrvatskome ćiriličkom korpusu važno mjesto zauzima dubrovačka sastavnica u kojoj je rukopisna ćirilička tradicija njegovana stoljećima i koja obuhvaća tekstove različitih funkcionalnih registara, posebice bogata u 16. stoljeću. Među opsežnijim tekstovima dubrovačke ćiriličke pismenosti nalazi se i „Libro od mnozijeh razloga“, zbornik pretežno nabožnoga sadržaja iz 1520. godine. Objavljujući ga u cijelosti prije stotinjak godina, Milan Rešetar ustvrdio je da su njegovi članci nastali pod utjecajem različitih predložaka „okrenutih“ na dubrovački govor: glagoljičkih na narodnome i ćiriličkih na crkvenoslavenskome jeziku te talijanskih, a pronašao je čak i kajkavski utjecaj. Takvo „okretanje na dubrovački“ nije isključiva značajka „Libra od mnozijeh razloga“, već je međudijalektna adaptacija potvrđena i u drugim hrvatskim tekstovima 16. stoljeća. U ovome radu prikazuju se razine čakavsko-štokavske prilagodbe u jeziku „Libra“ na primjeru dviju njegovih pjesama, a potom uspoređuju s drugim primjerima čakavsko-štokavskih i čakavsko-kajkavskih prilagodbi iz 16. stoljeća, čime se teži dati prilog boljem razumijevanju odnosa među hrvatskim narječjima i dijalektima u ranome novovjekovlju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kroatologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek,
Filozofski fakultet, Zagreb