Naslov
Što je u imenu? Analiza hrvatskih prijevoda imena u Hoffmannovu Janku Raščupanku
(What’s in a name? An analysis of the Croatian translations of names in Hoffmann’s Struwwelpeter)

Autori
Grubišić Ćurić, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Značenje u jeziku – od individualnoga do kolektivnoga / Matešić, Mihaela ; Martinović, Blaženka - Zagreb : Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2020, 125-137

ISBN
978-953-8281-05-1

Skup
XXXIII. međunarodni znanstveni skup HDPL-a "Značenje u jeziku – od individualnoga do kolektivnoga"

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 16.05.2019. - 18.05.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Janko Raščupanko, dječja književnost, prevođenje imena, prijevodna rješenja
(Struwwelpeter, children’s literature, translation of names, translation solutions)

Sažetak
Poznata njemačka slikovnica Janko Raščupanko autora Heiricha Hoffmana objavljena je 1845. godine i njezin se kanon sastoji se od deset ilustriranih priča koje prikazuju groteskno preuveličane posljedice nepoželjnog ponašanja djece. Cilj je ovoga rada prikazati analizu imena u trima prijevodima te slikovnice na hrvatski jezik. Prvi, prijevod Slavka Vereša (HR-SV), objavljen je 1925., prijevod Ise Velikanovića (HR-IV) 1938., a prijevod Gorana Kauzlarića (HR- GK) 1993. godine. Analiza se temelji na klasifikaciji strategija za prevođenje imena u dječjoj književnosti koju predlaže Van Coillie (2006). Analiza je pokazala da prevladavaju zamjena imena u izvornom tekstu drugim imenom u ciljnom jeziku (npr. Ludwig postaje Janko u HR-SV, Ivo u HR-IV i Luje u HR-GK) te kombinacija navedenog rješenja i prijevoda opisnog imena općom imenicom ili neologizmom (npr. Hans Guck-in- dieLuft je Bero Zurilo u HR-SV i Ivica Sanjalica u HR-GK). Nadalje, neka su imena zamijenjena ekvivalentom u ciljnom jeziku (npr. Paulinchen je Pavlica u HR-GK, a Kaspar je Gašpar u HR-GK). Jedno je ime zamijenjeno općom imenicom, tako je Gretchen postala mama u HR-SV i djevojka u HR-IV. Važno je istaknuti da nijedno ime nije ostalo istovjetno onome u izvornom tekstu, što potkrjepljuje tvrdnju o prilagodbi imena ciljnoj kulturi pri prevođenju dječje književnosti (Van Coillie 2006). Valja primijetiti da su se sva tri prevoditelja na hrvatski jezik u pojedinim slučajevima odlučila za imena koja se rimuju (npr. Janko Raščupanko), što je zanimljivo, s obzirom da se niti jedno ime u izvornom tekstu ne rimuje (npr. der Daumenlutscher je Ivić Dudlić u HR-SV i Branko Sisanko u HR-GK).

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA