Naslov
Likovna oprema inkunabula i ranih tiskanih knjiga cinquecenta u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu
(Description of engravings in incunabulas and early prints held in University Library in Split)

Autori
Katavić, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za informacijske znanosti

Mjesto
Zadar

Datum
27.10

Godina
2022

Stranica
73

Mentor
Tomić, Marijana

Ključne riječi
izum tiska ; inkunabule ; grafike ; likovna oprema stare knjige
(invention of printing ; incunabula ; graphics ; art equipment of early printed books, early printing in Croatia)

Sažetak
U ovom radu dan je jezgrovit pregled razvoja tiskarstva u Europi, kao i grafike kao sredstva likovne opreme inkunabula i ranih tiskanih knjiga „cinquecenta“. Isto tako dan je i prikaz iste tematike, ali za hrvatske pokrajine koje su u tom povijesnom razdoblju bile podijeljene između nekoliko europskih država. Istaknuta je važnost Johannesa Gutenberga u razvoju tiska kao tehnike umnažanja knjiga, ali i ksilografskih i hiroksilografskih blok knjiga grafičkih predložaka koje su služile kao umjetnički uzori ne samo u likovnoj opremi ranih tiskanih knjiga, već i u sakralnoj umjetnosti Europe onog doba. Jedna od naistaknutijih od tih blok knjiga je svakako „Biblija za siromašne“ (lat. „Biblia pauperum“), ali i „Ogledalo čovjekovog spasenja“ (lat. „Speculum humanae salvationis“). Na hrvatskim područjima istaknute su tiskarske radionice u Kosinju, Senju i Rijeci, a od važnih ličnosti ranog hrvatskog tiskarstva istaknuti su Dobrić Dobričević (lat. Boninus de Boninis), riječki biskup Šimun Kožičić Benja i senjski tiskar svećenik Blaž Boromić. Istaknuti predstavnici grafike porijeklom iz hrvatske bili su Andrija Medulić Schiavone, Martin Rota Kolunić i Natale Bonifacio kao hrvatski pandani europskim umjetnicima grafike kao što je bio Njemac Albrecht Dürer. Istražen je odabrani uzorak iz fonda Odjela specijalnih zbirki Sveučilišne knjižnice u Splitu u kojem se nastoljalo utvrditi postoje li grafičke ilustracije po uzoru na ksilografske i hiroksilografske knjige grafičkih predložaka koje su se upotrebljavale u najranijim godinama tiskarstva. Svrha takvog istraživanja bila je istaknuti važnost promatranog fonda odabrane knjižnice u očuvanju takvih starih i rijetkih primjeraka ranih tiskanih knjiga. U istraživanju korištena je metoda eksplikativna, funkcionalna i komparativna analiza, a odabrana tehnika prikupljanja podataka u ovom istraživanju je analiza sadržaja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA