Pregled bibliografske jedinice broj: 1240815
Fotografija i nemjesto
Fotografija i nemjesto // K 15. Pojmovnik nove hrvatske umjetnosti / Purgar, Krešimir (ur.).
Zagreb: Art magazin Kontura, 2007. str. 40-49
CROSBI ID: 1240815 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fotografija i nemjesto
(Photography and non-place)
Autori
Ramljak Purgar, Mirela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni
Knjiga
K 15. Pojmovnik nove hrvatske umjetnosti
Urednik/ci
Purgar, Krešimir
Izdavač
Art magazin Kontura
Grad
Zagreb
Godina
2007
Raspon stranica
40-49
ISBN
978-953-6960-07-1
Ključne riječi
fotografija, nemjesto, Marc Augé, Boris Cvjetanović, Edita Schubert
(photography, non-place, Marc Augé, Boris Cvjetanović, Edita Schubert)
Sažetak
Fotografa Borisa Cvjetanovića i umjetnicu Editu Schubert autorica povezuje u tekstu posvećenom zajedničkoj interpretaciji u svjetlu teorije nemjesta Marca Augéa, prema kojoj nemjesto označava ne- povijesnost i ne-identitarnost nekog mjesta, ujedno onoga na kojemu se civilizacija ukida u nekom svojem zamišljenom humanom svojstvu komunikacije i smisla, a preostaju prolaznost i privremenost, još uvijek kao predmet istraživanja antropologa, u znaku pitanja - kako pristupiti takvom modalitetu "supermoderniteta". Autorica je uzela u obzir Cvjetanovićeve fotografije iz uglavnom prve polovine 90-ih godina, te radove s izložbe "Moj stan" Edite Schubert, koja se sastojala u smještanju dijapozitiva u dijavizore smještene u izloge trgovina na zagrebačkom Cvjetnom trgu 1999. god. U vizuri Cvjetanovića kao putnika, a Schubertove kao autobiografskog pogleda na vlastiti životni prostor, autorica vidi dvije u egzistencijalnom i medijskom smislu srodne, funkcionalno povezive umjetničke interpretacije vlastitog odmicanja od dominantnog pogleda i doslovne prisutnosti u svijetu. Stoga se Cvjetanović uklanja prekomjernosti sadržaja, pa je isječak krajolika i isječak smisla za kojim traga bez namjere da postigne potpunost, tek u bilježenju procesa, uvijek s odmakom, zato doživljene kao točke ispražnjenosti od smisla, povijesti, odnosa i identiteta. Odsutnost iskazuje i Edita Schubert, izložena pogledu na mjestima najveće cirkulacije ljudi, ali ipak zastrta u dijavizoru, kojemu se valja približiti i ustrajati u spoju dvaju isječaka, tragova osobne stvarnosti, s naglaskom na pojmu trag, bez prisutnosti umjetnice u cijelosti, a ipak egzistencijalno intenzivno. Autorica zaključuje kako je za oba umjetnika zajednička putanja putovanja i putopisa, etnologa i antropologa, opisivanja prekomjernosti i ispražnjenosti, dodira s prenapučenošću i samoćom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti