Pregled bibliografske jedinice broj: 1240769
Vestibularno, propriocepcija i kognitivno u verbotonalnoj metodi
Vestibularno, propriocepcija i kognitivno u verbotonalnoj metodi // Knjiga sažetaka: jedanaesti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Istraživanja govora" / Dobrić, Arnalda ; Liker, Marko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2022. str. 21-22 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1240769 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vestibularno, propriocepcija i kognitivno u verbotonalnoj metodi
(Vestibular, proprioceptive and cognitive in verbotonal method)
Autori
Aras, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Knjiga sažetaka: jedanaesti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Istraživanja govora"
/ Dobrić, Arnalda ; Liker, Marko - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2022, 21-22
ISBN
978-953-296-193-5
Skup
11. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Istraživanja govora"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.12.2022. - 10.12.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
vestibularno ; propriocepcija ; kognitivno
(vestibular ; proprioceotive ; cognitive)
Sažetak
Više moždane funkcije, među njima slušanje i govor, razvijaju se putem senzoričkih doživljaja koji nastaju aktivacijom osjetila. Vestibularno osjetilo i propriocepcija dio su spaciocepcijskog sustava kojim spoznajemo prostor oko sebe i u sebi i obično rade zajedno. Tradicionalno gledano, oni služe percepciji u svrhu orijentacije, održanja ravnoteže i stava tijela, a njihova je aktivnost dobrim dijelom uklopljena u refleksne lukove na nižim razinama središnjeg živčanog sustava. Međutim, prepoznata je šira mreža koja se penje centralnije i daje podlogu za vestibularni utjecaj na kognitivno i afektivno. Karakteristično je za oba ova osjetila da dominanatno reagiraju na podražaje nastale unutar tijela, tijelo je izvor podražaja, za razliku od ostalih osjetila koja reagiraju na promjene u okolini (npr. vid, njuh ili sluh). U novije vrijeme postoji mogućnost objektivizacije i jasnog prikaza senzoričkih putova upotrebom elektrofizioloških i neuroradioloških funkcionalnih metoda (fMRI, PET ; EEG) koje su pokazale da postoji široka povezanost između perifernog vestibularnog osjetila i brojnih subkortikalnih i kortikalnih struktura koje se primarno ne smatraju vestibularnim, nego su odgovorne za druge funkcije. Zbog ovoa se i jednostavnom vestibularnom stimulacijom može izazavati učinak na više neurokognitivnih funkcija. Kontrolirane studije pokazale su da vestibularna stimulacija može modulirati raspoloženje i afektivnu kontrolu. Smatra se da utjecaj vestibularne stimulacije na emocije posreduju projekcije na limbički sustav, inzulu i druge strukture. Veza između vestibularnog osjetila i osjećaja dvosmjerna je: vestibularna i proprioceptivna disfunkcija i posljedična fizička nestabilnost negativno utječu na raspoloženje, a s druge strane emotivne teškoće mogu utjecati na fizičku ravnotežu. Korištenje vestibularne i proprioceptivne stimulacije usmjerenim tjelesnim pokretom u cilju poticanja razvoja slušanja i govora, te poboljšanja kvalitete glasa koristi se u verbotonalnoj metodi od samih početaka. Pri tome terapijsku senzoričku stimulaciju valja primjenjivati po principima optimale u smislu vrste i intenziteta podražaja, vodeći se opažanjem da je stimulacija koju primjenjujemo za pacijenta ugodna, te da pomaže u stvaranju optimalnog komunikacijskog konteksta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti