Naslov
Rodovi, obitelji i prezimena u Vodicama od 15. do 17. stoljeća
(Genera, families and surnames in Vodice from the 15th to the 17th century)

Autori
Juran, Kristijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Vodice kroz povijest

Urednik/ci
Jareb, Mario

Izdavač
Pučko otvoreno učilište Vodice ; Hrvatski institut za povijest

Grad
Vodice : Zagreb

Godina
2022

Raspon stranica
83-150

ISBN
978-953-58070-2-5

Ključne riječi
Vodice ; stanovništvo ; prezimena ; rodovi ; rani novi vijek
(Vodice ; population ; surnames ; genera ; early modern period)

Sažetak
U prilogu smo razmotrili arhivske vijesti o stanovništvu Vodica od 15. do 17. stoljeća. Prvenstveni nam je cilj bio opskrbiti čitatelja što većim brojem podataka o pojedinim vodičkim rodovima, obiteljima i prezimenima, kako bi se stvorila podloga za buduća podrobnija genealoška i antroponimijska istraživanja. U tu su svrhu kreirane svojevrsne baze podataka (Prilozi A – D) na temelju kojih je oblikovan sažet povijesni narativ o razvoju vodičkoga naselja i njegovu demografskom korpusu u promatranom trostoljetnom razdoblju. Pokazali smo da su Vodice, kao zemljišni predio u okolici istoimenoga izvora vode, naseljene u drugoj polovici 15. stoljeća. U tom su razdoblju ujedno izrasle u samostalno naselje. Prvi su žitelji Vodica bili šibenski težaci, koji su stanovali na raštrkanim posjedima šibenskih plemića, trgovaca i obrtnika, uz nekolicinu stočara za koje se može pretpostaviti da su bili vlaškoga podrijetla. Tom se inicijalnom demografskom korpusu u prvoj polovici 16. stoljeća pridružuje nekoliko obitelji iz obližnjega Okita, koje su tražile zaklon od turskih upada. Selo je napušteno na početku Ciparskoga rata (1570.), no obitelji se u njega vraćaju ubrzo nakon uspostave mira, zbijajući svoje nove stambene parcele u blizini kule obitelji Giustiniani, nasljednika Jeronima Saracenisa, koji je još tridesetih godina 16. stoljeća naručio prve fortifikacijske radove na svom vodičkom posjedu. Sve do kraja 17. stoljeća, a isti zaključak vjerojatno vrijedi i za kasnija stoljeća, glavninu vodičke populacije čine potomci prvih naseljenika i nekadašnjih doseljenika iz Okita. Imigracija je svedena na priženike koji povremeno pristižu iz susjednih naselja. Iznimku čini obitelj harambaše Zmijanovića, koja je po svemu sudeći doselila tijekom Ciparskog rata. Ustvrdili smo također da je relativno česta pojava novih prezimena manje vezana uz imigraciju, a više uz uobičajeni genealoško-antroponimijski proces nastanka novih nadimačkih prezimena unutar autohtonih rodova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA