Naslov
Zbornik radova sa skupa 140 godina podučavanja povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu
(Proceedings of the conference 140 years of teaching art history at the University of Zagreb)

Urednik/ci
Botica, Dubravka ; Jurković, Miljenko

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, zbornik, znanstvena

Izdavač
FF Press

Grad
Zagreb

Godina
2022

Stranica
243

ISBN
978-953-175-859-8

Ključne riječi
Povijest umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu, 140 godina, podučavanje, Odsjek za povijest umjetnosti
(Art History, University of Zagreb, 140 years, teaching, Department of Art History)

Sažetak
18. studenog 2018. godine Odsjek za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu održao je znanstveni skup obilježivši njime sto i četrdeset godina podučavanja povijesti umjetnosti na zagrebačkom Sveučilištu. Skup je pratila izložba koja je ilustrirala najvažnije trenutke duge povijesti nastave povijesti umjetnosti, prvo na Katedri, zatim Seminaru i naposlijetku Odsjeku za povijest umjetnosti. Pogled na dugu tradiciju podučavanja povijesti umjetnosti kroz izlaganja na ovome skupu pokazuje kroz koje je mijene prolazila naša struka općenito, u edukacijskim procesima na Sveučilištu u Zagrebu, u znanosti i javnom djelovanju. U mijeni imena, prvo Katedra, zatim Seminar, pa onda i Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta zagrebačkog Sveučilišta, ogleda se put kojim je bitno formirana struka povijesti umjetnosti u Hrvatskoj. Bio je mjesto školovanja najvećeg broja povjesničara umjetnosti, a i većina profesora koji djeluju na drugim odsjecima, školovala se ili blisko surađivala s našim odsjekom. Skup je bio prilika za prisjećanje na manji broj profesora, koji su ostavili traga u povijesti Odsjeka, ostavljajući po strani one o kojima već znamo dovoljno. Naime, djelovanju brojnih zaslužnih profesora davno ili u novije vrijeme posvećeni su zbornici ili skupovi – u čast Isidoru Kršnjavom, Arturu Schneideru, Milanu Prelogu, Grgi Gamulinu, Vladimiru Markoviću, Nadi Grujić, Igoru Fiskoviću, Zvonku Makoviću, Radovanu Ivančeviću. Prelog je osim Festschrifta dobio i poseban zbornik indikativnog naslova: Prelogova baština danas ; po nekima i nagrade nose ime (nagrada DPUH-a Radovan Ivančević). Pored tih nezaobilaznih protagonista naše struke i profesora na Odsjeku za povijest umjetnosti, ovaj obljetnički skup bio je prilika i za predstavljanje rada nekih profesora, koji su manje bili u centru pažnje stručne javnosti, te je bio prilika da se da prvi puta u stručnoj javnosti prikaže i valorizira i njihovo djelovanje. U izlaganjima na skupu i u tekstovima za zbornik pokazalo se da se neke teme i dvojbe stalno provlače kako u svakodnevici Odsjeka, tako i u promišljanjima njegove budućnosti, primjerice pitanje kako organizirati nastavu, kako povezati znanstvena istraživanja i rad sa studentima, kako osmisliti programe studija povijesti umjetnosti koji prate potrebe trenutka a ostaju povijesno ukorijenjeni. Uz to, u aktualnom trenutku još jedne reforme i izrade novog studijskog programa, dobro je prisjetiti se kako su se ranije provodile reforme i kreirali programi. I tu nam pogled unatrag može pomoći u sagledavanju budućih potreba. Na popratnoj izložbi je bila prikazana vremenska lenta povijesti podučavanja povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu s biografijama dijela istaknutih profesora: Izidora Kršnjavoga, Artura Schneidera, Milana Preloga, Grge Gamulina, Vere Horvat Pintarić, Radovana Ivančevića, Jadranke Damjanov, Vladimira Markovića, Igor Fiskovića, Nade Grujić i Zvonka Makovića. Vraćajući se u prošlost, na popratnoj izložbi podsjetili smo na neka nastavna sredstva koja su obilježila različita razdoblja, od staklenih ploča do dijapozitiva i reprodukcija. Miljenko Jurković kao pročelnik Odsjeka za povijest umjetnosti u akademskoj godini 2018./2019. i Frano Dulibić kao tadašnji zamjenik pročelnika napisali su iscrpan pregled povijesti Odsjeka od 1878. do danas pod naslovom Nastava povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu nekoć, danas, sutra – Pogled na povijest obrazovanja povjesničara umjetnosti na zagrebačkom sveučilištu u povodu 140 godišnjice koji sadržava pregled djelovanja svih nastavnika i znanstvenika. Kronološkim redom u ovom se zborniku, uz nekoliko dobro poznatih imena, predstavljaju i oni protagonisti koji su bili posve zanemareni dosada ili oni čija pozicija i zasluge nisu bili u potpunosti prepoznati. Tako Dragan Damjanović piše rad pod naslovom Biskup Strossmayer i osnivanje Stolice za poviest umjetnosti i klasičnu umjetničku arkeologiju na Mudroslovnome fakultetu u Zagrebu, o osnivanju Katedre i ulozi biskupa Strossmayera koji je obilježio kulturnu sliku Hrvatske od početka 1860-ih do sredine 1880-ih, a zahvaljujući kontaktima s profesorom povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Beču, Rudolfom von Eitelbergerom, uvidio je i nužnost obrazovanja iz povijesti umjetnosti za svećenike. Strossmayer je prepoznao Izidora (Isu) Kršnjavog kao osobu koja bi trebala postati profesorom povijesti umjetnosti u Zagrebu, uspio je ishoditi 1877. godine za njega mjesto profesora povijesti umjetnosti i klasične umjetničke arheologije na Sveučilištu u Zagrebu pri Mudroslovnom (Filozofskom) fakultetu gdje je Kršnjavi započeo s predavanjima početkom ožujka 1878. godine. Kršnjavijeva će katedra kasnije prerasti u Odsjek za povijest umjetnosti te Odsjek za arheologiju pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu i tako postati ishodišnom institucijom za obrazovanje na polju povijesti umjetnosti i arheologije u Hrvatskoj. Marko Špikić posvetio je rad Rasprave profesora Knolla o očuvanju staroga Zagreba djelovanju Petra Knolla, profesora južnoslavenskih umjetnosti na zagrebačkom Mudroslovnom fakultetu od 1921. godine, opisujući njegovo zanimanje za probleme očuvanja zagrebačke gradske jezgre, važno u kontekstu dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća. U tekstu je obrađeno nekoliko tema: mjesto Knollovih tekstova u poimanju i prosudbama o preobrazbi Zagreba prvoga poraća, shvaćanje odnosa očuvanja i spekulacijskog razvitka grada u prvoj jugoslavenskoj državi te porijeklo piščevih koncepata u odnosu na stajališta aktera konzervatorskih i modernističkih pokreta tadašnje Hrvatske i Europe, osobito u Italiji i srednjoj Europi. Danko Šourek u radu pod naslovom Uz zagrebačke teme Željka Jiroušeka dao je iscrpan prikaz Jiroušekova djelovanja i njegovog interesa za zagrebačke teme. Željko Jiroušek proveo je cijeli radni vijek na Odsjeku za povijest umjetnosti (od 1935. godine do umirovljenja 1982. godine), a njegov istraživački interes od samoga je početka bio usmjeren na razdoblje baroka i topografski usredotočen na neke od ključnih spomeničkih cjelina Zagreba. Jiroušek je svojim (posebice ranim) radovima zagrebačke spomenike uveo u područje povijesno-umjetničkoga istraživanja. Dubravka Botica u radu Umjetnost baroka u nastavi i istraživanju Tihomila Stahuljaka na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu prikazala je njegovu nastavnu djelatnost, metode rada sa studentima i teme koje je obrađivao, s posebnim naglaskom na teme iz razdoblja baroka. Rad se temelji na opsežnoj dokumentaciji koja se nalazi u njegovoj zbirci, danas u vlasništvu kolekcionara Jure Gašparca, a uz brojne dokumente o povijesti Odsjeka za povijest umjetnosti sadržava i vrijednu dokumentaciju o hrvatskoj umjetnosti, posebno arhitekturi. O djelovanju Milana Preloga kao profesora na Odsjeku za povijest umjetnosti preuzet je rad Igora Fiskovića koji je prethodno objavljen u zborniku Prelogova baština danas. Sanja Cvetnić piše o uzbudljivom životu punom prevrata i radu Grge Gamulina u radu Pater fundator noster: Grgo Gamulin. Taj trajno zaneseni povijesno-umjetnički istraživač, književnik, likovni kritičar i publicist preko dva desetljeća je cikličkim predavanjima iz predmeta o umjetnosti novoga vijeka uvodio naraštaje studenata u stilske i atributivne labirinte od Giotta do Glihe. Taj formativni kolegij, kao i nastavni ugled Grge Gamulina ostavili su dubok trag u studiju povijesti umjetnosti. Dino Milinović raspravlja pojavu i ulogu ikonologije u programu Odsjeka za povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u radu Ikonologija na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu opisujući kako je Radovan Ivančević sustavno uveo taj predmet u nastavni program Odsjeka, učinivši kolegij Uvod u ikonologiju jednim od omiljenih među studentima, a tekst istoga naslova u Leksikonu ikonografije, simbolike i liturgike zapadnoga kršćanstva nezaobilaznim dijelom ispitne literature. Znanstveni potencijal ikonološkog pristupa u interpretaciji likovnoga djela i naglasak na povijesti umjetnosti kao humanističkoj disciplini, ostaju neki od temeljnih postulata u nastavi i programu Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu na početku 21. stoljeća. Povijest metodičke izobrazbe na Odsjeku za povijest umjetnosti i poveznice s nastavom Likovne umjetnosti u hrvatskom srednjoškolskom obrazovanju donosi Jasmina Nestić. Iako je Katedra za metodiku nastave povijesti umjetnosti osnovana tek akademske godine 1978./1979., metodička izobrazba budućih profesora likovne umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u to je vrijeme bila već duboko ukorijenjena unutar samoga studija povijesti umjetnosti. Prvotno je kolegij Metodika za studente povijesti umjetnosti izvodio metodičar i likovni umjetnik Ante Kuman, a od akademske godine 1965./1966. kolegij predaje Jadranka Damjanov. Gotovo istovremeno događale su se i velike promjene unutar organizacije i usustavljenja srednjoškolskoga nastavnog predmeta Likovna umjetnost, kojima su posebice doprinijeli Milan Prelog i Jadranka Damjanov. Stoga su u radu razmotreni pojedini segmenti važni za cjelovito shvaćanje veza između visokoškolske i srednjoškolske razine u pogledu povijesti poučavanja povijesti umjetnosti u Hrvatskoj. U zborniku se izdvaja i „pogled unaprijed“ vidljiv u radu Josipe Alviž, Učenje i poučavanje povijesti umjetnosti u digitalno doba. U radu se razmatraju novi trendovi i mogućnosti u području odgoja i obrazovanja te stvarna implementacija brojnih novina koje računalna revolucija donosi, a koje se smatraju nezaobilaznim dijelom suvremenoga obrazovanja te ujedno predstavljaju veliki izazov za sve sudionike obrazovnoga procesa. Povijest umjetnosti od njezina utemeljenja obilježava čvrsta sprega s dostupnim tehnološkim izumima, kako u istraživačkom, odnosno metodološkom smislu, tako i u edukativnom pogledu. Obljetnica je ujedno prilika i za prisjećanje važne djelatnosti koji je Odsjek imao a ugasila se, a to je izdavanje časopisa. Ivan Basić sastavio je pregled bibilografije Radovi Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1958.–1981.). Rekosmo već da je 140 godina doista prilika za proslavu, no čini nam se da je važnije od toga upitati se gdje smo i kamo idemo. Između našeg slavljeničkog skupa i publikacije ovoga zbornika svijet oko nas se temeljito izmijenio, pa tako i naše djelovanje u njemu. Primorani na on-line nastavu uslijed pandemije Covida-19 osvijestili smo znatno brže nego bi to išlo u „normalnom“ procesu, nužnost prilagodbe novom i drugačijem svijetu, globaliziranom, „internetiziranom“ i tehnološki izmijenjenom. Iskusili smo da tradicionalne metode podučavanja mogu preko noći doći u pitanje te su nove tehnologije, ali i novo promišljanje edukacijskih procesa općenito, nužni za funkcioniranje u današnjem svijetu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA