Naslov
Utjecaj novih informacijskih tehnologija na kulturni razvoj: uloga virtualnih mreža
(The impact of the new information technologies on cultural development: the role of virtual networks)

Autori
Uzelac, Aleksandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.07

Godina
2003

Stranica
203

Mentor
Boras, Damir

Ključne riječi
informacijsko komunikacijske tehnologije; informacijsko društvo; Internet; kulturni razvoj; kulturna politika; organizacija znanja u kulturnom sektoru; virtualne mreže i portali
(ICT; information society; Internet; cultural development; cultural policy; organisation of knowledge in cultural sector; virtual networks and portals)

Sažetak
Cilj ovog rada bio je istražiti i identificirati faktore koji utječu na kulturni razvoj, posebice utjecaj koji imaju informacijsko komunikacijske tehnologije i analizirati implikacije koje virtualna kultura ima na kulturne politike i upravljačke mehanizme u kulturnim organizacijama. Polazeći od analize pojmova kulture, komunikacije i tehnologije, a kroz prizmu Castellsove teorije o informacijskom društvu i teorije o održivom kulturnom razvoju analiziran je međuodnos informacijsko komunikacijskih tehnologija i kulturnog sektora tj. način na koji primjena ICT-a, i digitalizacija utječe na organizaciju rada u kulturnom sektoru, a posebice na rad knjižnica, muzeja i arhiva, koji čine osnovnu informacijsku infrastrukturu informacijskog društva. U radu se ističe da kulturni sektor ne može ignorirati tokove prema digitalizaciji postojećeg sadržaja kao niti novonastale sadržaje koji su već u svom nastanku digitalni i ukazuje da kulturne institucije sve češće postaju neka vrsta hibridnih institucija koje upravljaju analognim i digitalnim resursima. Prilagodbe, osim organizacijskih promjena, uključuju i razvoj nacionalnih ili regionalnih strategija i inicijativa, kako bi se revalorizirali postojeći resursi kulturne baštine i riješila mnoga pitanja vezana uz primjenu tehnologije u procesu rada kulturnih ustanova. Opisani su različiti konteksti rada muzeja, knjižnica i arhiva koji definiraju mogućnosti, potrebe i pravce razvoja informacijskih servisa u tim institucijama. Kako bi kulturni sektor uistinu ponudio odgovarajuće usluge potrebno je procijeniti postojeće resurse u području kulture i kulturne baštine u novom kontekstu i odrediti jesu li određeni uvriježeni servisi posljedica ograničenja proisteklih iz primjene prijašnje tehnologije i mogu li se u novim uvjetima djelomično ili potpuno reorganizirati kako bi zadovoljili nove potrebe korisnika. Opisana je zavisnost mogućnosti stvaranja novih e-usluga kulturnog sektora od ograničenja što ih nameću autorska prava i copyright u mrežnom okruženju, te su analizirani promijenjeni odnosi s korisnicima u virtualnom okruženju i načini proširenja usluga kulturnih ustanova postojećim i novim korisnicima. U radu je dan pregled međunarodnih inicijativa, programa i deklaracija koje pokreću UNESCO, Vijeće Europe i Europska unija kako bi osigurali optimalni razvoj prema demokratskom informacijskom društvu u kojemu će biti osigurana kulturna raznolikost, te kako bi pokušali aktivno utjecati na promjene nastale širenjem ICT-a u sve aspekte života građana. Strukturalne i organizacijske promjene informacijskog društva zahvaćaju sve segmente društva i do zacrtanih ciljeva ne dolazi se slučajno, stoga je međunarodna razina bitna i u definiranju ciljeva koji se žele postići, i u osiguravanju instrumenata potrebnih za njihovo postizanje. Također su analizirane osnovne postavke strategije kulturnog razvoja i digitalizacije kulturne baštine u Europskoj uniji i Hrvatskoj i opisani problemi koji se koordinacijom i sustavnim planiranjem pokušavaju riješiti. U radu je analiziran odnos između komunikacijskih i informacijskih aspekata virtualnih usluga kulturnih ustanova, te su opisani problemi na koje one nailaze u gradnji informacijskih sustava u mrežnom okruženju i u povezivanju velike količine digitalizirane baštine u efikasan sustav upravljanja. Istaknuta je važnost uporabe standarda i metapodataka, čime se postiže interoperabilnost među sustavima i olakšava pretraživanje sustava. U drugom dijelu rada analizirana su četiri primjera postojećih virtualnih kulturnih mreža i portala iz Hrvatske, Švedske i Danske i na temelju komparativne analize modela funkcioniranja spomenutih mreža obrazloženo je kakve su sve pretpostavke potrebne za izvedbu modela uspješne virtualne mreže kao osnovne infrastrukturne podrške radu kulturnih ustanova u mrežnom okruženju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA