Naslov
Ekološke posljedice kaveznog uzgoja tuna u srednjem Jadranu
(Ecological impact of tuna farming in the middle Adriatic)

Autori
Kušpilić, Grozdan ; Matijević, Slavica ; Antolić, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
I. Hrvatska konferencija Ekoinženjerstvo / Natalija, Koprivanac - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa i Hrvatski inženjerski savez, 2002

Skup
I. Hrvatska konferencija ekoinženjerstvo 2002

Mjesto i datum
NP Plitvička jezera, Hrvatska, 22.10.2002. - 24.10.2002

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ekološki utjecaj; uzgoj tuna; Jadransko more
(ecology impact; tuna farming; Adriatic sea)

Sažetak
Najveći dio priobalnog mora srednjeg Jadrana prema TRIX-indeksu spada u oligotrofnu kategoriju. Glavna obilježja ovog stanja su niske koncentracije hranjivih soli i dobra prozračenost vodenog stupca, oksičan površinski sloj sedimenta, te velika biološka raznolikost bentoskih biljnih i životinskih organizama. Promjena oligotrofnog stanja mora u eutrofno je dosada uglavnom bila povezana s neriješenim kanalizacijskim sustavima većih gradova (Kaštelanski i Šibenski zaljev), međutim intenzivan razvoj kaveznog uzgoja tuna u kanalskim područjima srednjeg Jadrana predstavlja svojevrsnu prijetnju ekološkoj ravnoteži u ovom dijelu Jadrana. Kako je ova djelatnost vezana uz kontinuirani i veliki unos partikularne organske tvari u more (srdela i haringa kao hrana za tune), tijekom 2001. godine provedena su ispitivanja nekoliko uzgajališta u zadarskoj i splitsko-dalmatinskoj županiji. Rezultati su pokazali degradaciju bentoskih zajednica kod svih uzgajališta, dok je utjecaj na fizikalno-kemijske parametre u vodenom stupcu i sedimentu bio različit. Kod pojedinih uzgajališta nisu ustanovljeni znatni poremećaji ovih parametara, međutim kod nekoliko nestručno vođenih uzgajališta zabilježeno je niz negativnih promjena u vodenom stupcu (porast koncentracija organskog dušika i smanjenje zasićenja kisika) i sedimentu (smanjenje redoks-potencijala, nastanak sumporovodika, akumulacija anorganskog fosfora). Daljnjim programom istraživanja predviđeno je praćenje utjecaja uzgajališta na okoliš, sa naglaskom na utvrđivanju vremena potrebnog za uspostavljanje prvobitnog stanja sedimenta izloženih područja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Biologija

POVEZANOST RADA