Naslov
Važnost glazbe za dobrobit odgojno-obrazovnih djelatnika
(The importance of music for the well-being of the educational worker)

Autori
Terze, K ; Blašković, J ; Jurčec, L.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Zbornik radova - Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO 2 In memoriam prof. emer. dr. sc. Milan Matijević

Urednik/ci
Velički, Damir ; Dumančić, Mario

Izdavač
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Zavod za znanstvenoistraživački rad u Bjelovaru Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Grad
Zagreb

Godina
2022

Raspon stranica
1-14

ISBN
978-953-380-002-8

Ključne riječi
glazba ; motivi za slušanje glazbe ; odgojno – obrazovni djelatnici ; psihološka dobrobit ; zadovoljstvo poslom
(educational workers ; motives for listening to music ; music ; psychological wellbeing ; work satisfaction)

Sažetak
Dosadašnja istraživanja utvrdila su značajnu ulogu glazbe u fizičkoj i psihološkoj dobrobiti pojedinca, bilo koje starosne dobi. Osim za dobrobit odgojno-obrazovnih djelatnika, njeno djelovanje bi se moglo pozitivno odraziti i na obrazovne ishode i dobrobit učenika. Cilj ovog istraživanja je utvrditi koliko često učitelji i nastavnici slušaju glazbu, iz kojih razloga te kako su navedene glazbene navike povezane sa dobrobiti. U online istraživanju sudjelovalo je 360 obrazovnih djelatnika koji rade kao učitelji i nastavnici u osnovnoj ili srednjoj školi, u prosjeku sa šesnaest godina radnog staža (raspon godina 0 – 41), većinom ženskog roda (93 %). Primijenjene su sljedeće skale: prilagođena Skala motiva za slušanje glazbe, Ukupna procjena zadovoljstva poslom i Skala psihološkog procvata kao mjere dobrobiti. Svi sudionici svakodnevno slušaju glazbu, prosječno od jedan do dva sata dnevno i to najčešće iz emocionalnih razloga, kako bi se opustili ili popravili raspoloženje. Hijerarhijske regresijske analize pokazale su da je za psihološki procvat važnije iz kojih razloga se sluša glazbu nego koliko često se sluša, dok je za zadovoljstvo poslom važnije koliko često se sluša glazba. Psihološkom procvatu značajno doprinose emocionalni i društveni motivi slušanja glazbe dok ga umanjuje slušanje glazbe zbog bijega iz svakodnevnice. Zadovoljstvu poslom doprinosi slušanje glazbe iz društvenih razloga. Teorijske i praktične implikacije ovog rada naglašavaju ulogu glazbe u obrazovanju te dobrobiti odgojno- obrazovnih djelatnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija, Glazbena umjetnost, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA