Pregled bibliografske jedinice broj: 1239963
FILOZOFIJA I DRUŠTVO (NE)ZNANJA. Uz "krizu humanistike"
FILOZOFIJA I DRUŠTVO (NE)ZNANJA. Uz "krizu humanistike" // Norma - časopis za teoriju i praksu vaspitanja i obrazovanja, XXVII (2022), 2; 175-181 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1239963 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
FILOZOFIJA I DRUŠTVO (NE)ZNANJA. Uz "krizu
humanistike"
(PHILOSOPHY AND SOCIETY OF (NON)KNOWLEDGE. With the
"Crisis of the Humanities")
Autori
Ivanović, Monika ; Krivak, Marijan
Izvornik
Norma - časopis za teoriju i praksu vaspitanja i obrazovanja (0353-7129) XXVII
(2022), 2;
175-181
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
filozofija kao humanistika, društvo (ne)znanja, metafizika zbiljske sreće, postajanje revolucionarnim, „zaigrana sloboda“
(Philosophy as humanities, society of (non)knowledge, metaphysics of true happiness, becoming a revolutionary, "playful freedom")
Sažetak
Tekst uvodi, već pomalo zaboravljeni, ideologem tzv. „društva znanja“, proizveden tzv. Bolonjskom deklaracijom o visokoškolskom obrazovanju. Iz perspektive najlucidnije kritike istoga, a koju je svojedobno „prosvjetiteljski“ iznio Konrad Paul Liessmann, otvara se horizont preispitivanja tzv. „krize humanistike“. Liesmannova Teorija neobrazovanosti tek je osebujni uvod u moguću re- -afirmacije uloge filozofije u razrješavanju takovrsne „krize“. U tu svrhu uspostavlja se dijalog/polilog s trojicom suvremenih francuskih filozofa. Alain Badiou, Gilles Deleuze i J. F. Lyotard nude nam diskurse otvorenosti i „novog započinjanja“, s eventualno revolucionarnim potencijalom obnove smislenosti discipline koja se naziva – filozofija. Koncepti metafizike zbiljske sreće (Badiou), „postajanja revolucionarnim“ (Deleuze), te iskušavanje „zaigrane slobode“ (Lyotard), plediraju za obnovu filozofijskog MIŠLJENJA. Konačno, u detekciji Deleuzeove svojevrsne „ne-fašističke“ egzistencije, razotkriva se nova slika u kojoj se situira tzv. „kriza humanistike“. Filozofija tako biva angažiranim OTPOROM zbiljskoj opstojnosti „društva ne-znanja“.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Pedagogija, Filozofija
Napomena
Članak je prvobitno zamišljen kao izlaganje na ne-
održanom skupu FFOS-a "Filozofija i kriza
humanistike". Ovdje se objavljuje u ponešto
izmijenjenoj verziji od namjeravanog izlaganja 2020.
