Pregled bibliografske jedinice broj: 1239834
Tko ili što je čudovišna Kis Tatjane Tolstoj – u tumačenju „ženskog pisma
Tko ili što je čudovišna Kis Tatjane Tolstoj – u tumačenju „ženskog pisma // Zadarski filološki dani 7
Zadar, Hrvatska, 2017. str. 20-20 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1239834 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tko ili što je čudovišna Kis Tatjane Tolstoj – u
tumačenju „ženskog pisma
(Who or what is the monstrous Kis created by Tatyana
Tolstaya - interpreting women's writing)
Autori
Pandžić, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Zadarski filološki dani 7
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 22-23.09.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Kis, žensko pismo, „čudovišno“ , žensko čudovište, feministička književna kritika, Tatjana Tolstoj
(Kis, women's writing, "the monstrous", female monster, feminist literary criticism, Tatyana Tolstoy)
Sažetak
Rad se temelji na analizi „čudovišnoga“ u romanu „Kis“ (Kys') ruske spisateljice Tatjane Tolstoj. Oslanjajući se na teorije feminističkih književnih kritičarki Sandre Gilbert i Susan Gubar o potisnutom ženskom iskustvu u književnim djelima autorica, te o nedostatku ženskih imena u povijesti književnosti, rad predlaže alternativno čitanje „monstruoznog“, točnije primarnog čudovišta Kis, kao izraza podsvijesti pod utjecajem pritiska patrijarhalnog društva koji zanemaruje žensku književnost, odnosno kao artikulacije potisnutog ženskog iskustva, kojega je i sama autorica nositeljica. Stvarajući sliku postapokaliptičnog svijeta: nazadnog i izrazito patrijarhalnog društva, autorica se oslanja na klasične rodne uloge, stereotipove i rodno-prostornu podjelu, te roman – kroz koji se pitanje povijesti književnosti i njezina opstanka provlači poput lajtmotiva – popunjava gotovo isključivo citatima i parafrazama muških autora. Namjera je rada ukazati na to da iako autorica naizgled tako perpetuira patrijarhalne norme, ne dajući glas niti vlastitu priču ženskim likovima, pojava i koncept čudovišta Kis svjedoči o suprotnom. Kis, kao artikulacija anksioznosti postepeno preuzima glavnog lika, Benedikta Karpova, transformirajući ga u čudovište ženskog spola koje žudi za književnim stvaralaštvom i stvara svoju vlastitu priču – čitav roman.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost, Rodni studiji
