Pregled bibliografske jedinice broj: 1239829
Prostor i tijelo u detektivskoj fikciji Marine Serove
Prostor i tijelo u detektivskoj fikciji Marine Serove // Zadarski filološki dani 5
Zadar, Hrvatska, 2013. str. 27-27 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1239829 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prostor i tijelo u detektivskoj fikciji Marine
Serove
(Space and Body in Detective Fiction by Marina Serova)
Autori
Pandžić, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Zadarski filološki dani 5
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 27-28.09.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
suvremeni ženski detektivski roman u Rusiji ; feministička kritika ; prostorne teorije ; teorije tijela, ženski identiteti, Marina Serova
(contemporary women's detective novel in Russia ; feminist criticism ; spatial theories ; body theories ; female identities ; Marina Serova)
Sažetak
Ovo izlaganje temelji se na analizi tijela kao prostora za promišljanje ženskih identiteta u ruskoj suvremenoj detektivskoj fikciji, konkretno, u pripovijetci Marine Serove „Glavni princip gatanja“. Namjera mi je, primjenjujući u radu teorije autora/ica poput Michela Foucaulta i Sandre Lee Bartky, razotkriti prisutnost subverzivnih postupaka u odnosu na patrijarhalne norme, posebice na stereotipe o ženama, u ovom primjeru urbane ruske književne produkcije. Takvi se postupci u djelu Serove javljaju pod krinkom hiperbolične seksualizacije ženstvenosti, karikaturnih likova, rivalstva među ženama i gotovo apsurdnih situacija, koje kroz naizgled humorističan pristup često izazivaju nevjericu i anksioznost. Na primjer, protagonistkinji, privatnoj detektivki Tatjani Ivanovoj, nakon što upadne u zasjedu, negativci ubrizgavaju vrlo specifičnu drogu, čiji efekt mijenja žrtvinu volju te ju apsolutno podčinjava prisutnima. Osim što na taj način Tatjana vrlo eksplicitno gubi svoje identitete, kroz drogu joj se, iznenađujuće, nameću svi općepoznati stereotipi o ženama (pasivnost, iracionalnost, bezličnost, hipersenzibilnost, itd.) u karikiranim proporcijama. Efekti droge vidljivi u Tatjaninom ponašanju, iako naizgled duhoviti, prerastaju u vrlo osjetljivu tematiku silovanja, čija neartikulirana trauma izlazi na vidjelo u osvetničkom činu kastracije počinitelja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost, Rodni studiji
