Pregled bibliografske jedinice broj: 1239761
Naša sloga poticatelj hrvatskoga preporodnog i nacionalno-integracijskog procesa u Istri i na kvarnerskim otocima od 1870. do 1915.
Naša sloga poticatelj hrvatskoga preporodnog i nacionalno-integracijskog procesa u Istri i na kvarnerskim otocima od 1870. do 1915. // Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Naša sloga (1870.-2020.), Pula, Filozofski fakultet 3.-5. rujna 2020. / Dabo, Mihovil ; Fonović Cvijanović, Teodora ; Vitković Marčeta , Vanessa (ur.).
Pula: Sveučiliđšte Jurja Dobrile u Puli, 2022. str. 17-39
CROSBI ID: 1239761 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Naša sloga poticatelj hrvatskoga preporodnog i
nacionalno-integracijskog procesa u Istri i na
kvarnerskim otocima od 1870. do 1915.
(Naša sloga as the promoter of the Croatian revival
and national-integrational process in Istria and
the Kvarner islands from 1870 to 1915)
Autori
Šetić, Nevio
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Naša sloga (1870.-2020.), Pula, Filozofski fakultet 3.-5. rujna 2020.
Urednik/ci
Dabo, Mihovil ; Fonović Cvijanović, Teodora ; Vitković Marčeta , Vanessa
Izdavač
Sveučiliđšte Jurja Dobrile u Puli
Grad
Pula
Godina
2022
Raspon stranica
17-39
ISBN
978-953-8278-97-6
Ključne riječi
Naša sloga, novine, hrvatski narodni preporod, hrvatski nacionalno-integracijski proces, Istra, kvarnerski otoci, Hrvati, Slovenci, Talijani
(Naša sloga, newspapers, Croatian national revival, Croatian national integration process, Istria, Kvarner island, Croats, Slovenes, Italians)
Sažetak
U članku se raspravlja o Našoj slogi, prvim novinama na hrvatskome jeziku u Istri i na kvarnerskim otocima, koje su izlazile u kontinuitetu od 1870. do 1915., najprije kao dvotjedne pa tjedne novine u Trstu, zatim u Puli. Predvodnici hrvatskoga preporodnog i nacionalno- integracijskoga procesa tim su medijem sustavno gradili hrvatski nacionalni osjećaj i političku misao jedinstva hrvatskoga naroda te povezanost toga dijela s ostalim hrvatskim zemljama, prije svega s Banskom Hrvatskom. Te procese u Markgrofoviji Istri autor razmatra u kontekstu srednjoeuropskoga modela oblikovanja modernih nacija i država. Posebno važnom drži činjenicu da je 1861. godine, kao plod risorgimenta, nastala moderna talijanska država Kraljevina Italija, što je bitno utjecalo na prilike i odnose između Talijana te Hrvata i Slovenaca u Austrijskome primorju. Otada znatno jača iredentistička politika, držeći da je dio teritorija Kraljevine Italije ostao u Habsburškoj Monarhiji. Risorgimento, preporod, kao i nacionalno- integracijski proces nije se tada u tom prostoru javio samo kod Talijana već i kod Hrvata i Slovenaca, i to kao istovjetan proces. U vrijeme Naše sloge postavljeni su temelji moderne hrvatske nacije na kojim je sustavno građena hrvatska nacija i država u Istri te na kvarnerskim otocima. nakon 150 godina od pokretanja toga lista i nakon što je ostvarena suvremena hrvatska država Republika Hrvatska ranih devedesetih, autor drži da su ta zbivanja dio jedinstvenoga hrvatskoga nacionalno-integracijskog procesa kao što istovjetne procese baštine i Slovenci i Talijani. Uostalom, danas su na sjevernom Jadranu, nakon svih iskustava, smještene tri suverene europske države: Republika Italija, republika Slovenija i republika Hrvatsjka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
