Pregled bibliografske jedinice broj: 1239567
Od filma za odrasle do romana za djecu: semantičko- sintaktičke postavke književnog i filmskog narativa Ne okreći se(,) sine
Od filma za odrasle do romana za djecu: semantičko- sintaktičke postavke književnog i filmskog narativa Ne okreći se(,) sine // Detinjstvo - časopis o književnosti za decu, godina XLVIII (2022), 4; 92-105 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1239567 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Od filma za odrasle do romana za djecu: semantičko-
sintaktičke postavke književnog i filmskog narativa
Ne okreći se(,) sine
(From a Film to a Novel for Children: Semantic and
Syntactic Settings of the Don't Look Back, My Son
Literary and Cinematic Narrative)
Autori
Kos-Lajtman, Andrijana ; Radić, Damir
Izvornik
Detinjstvo - časopis o književnosti za decu (0350-5286) Godina XLVIII
(2022), 4;
92-105
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Arsen Diklić, Branko Bauer, dječji roman, komorni ratni triler, Ne okreći se(, )sine, fabularno-sižejne postavke, ideološke implikacije
(Arsen Diklić, Branko Bauer, children's novel, chamber war thriller, Don't Look Back, My Son, story/plot arrangement, ideological implications)
Sažetak
Rad se bavi igranim filmom Ne okreći se sine (1956), redatelja Branka Bauera, snimljenog prema scenariju Branka Bauera i Arsena Diklića (prema Bauerovoj ideji), i Diklićevim dječjim romanom Ne okreći se, sine, objavljenim 1957. u biblioteci Lastavica sarajevske Narodne prosvjete. I film i roman doživjeli su iznadprosječnu recepciju – film je, između ostalog, dobitnik nagrade za najbolju režiju na festivalu u Puli te je bitno utjecao na razvoj tzv. komornog ratnog trilera na području tadašnje Jugoslavije, dok je roman doživio velik broj izdanja. Pritom su zanimljive dvije činjenice: prvo, da je roman nastao nakon filma, što je smjer na koji rjeđe nailazimo u književno-filmskim transpozicijama te, drugo, da je na temelju filma za odrasle nastao roman za djecu. Upravo će navedeno biti primarna vizura za komparativnu analizu dvaju narativa, s ciljem uočavanja semantičkih i strukturalno-sintaktičkih mehanizama na kojima počivaju, ali i idejno-ideoloških implikacija koje iz njih proizlaze, a koje ih međusobno povezuju ili razlikuju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost