Naslov
Rano učenje engleskoga jezika: prednosti i iskustva
(Early English Language Learning: Recommendations and Experiences)

Autori
Boroz, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel društveno-humanističkih znanosti, Odsjek za izobrazbu učitelja i odgojitelja

Mjesto
Slavonski Brod

Datum
06.09

Godina
2021

Stranica
25

Mentor
Živić, Tihomir ; Fišer, Zrinka

Ključne riječi
dječja razvojna psihologija ; rano učenje stranog jezika ; engleski jezik ; predškolska dob ; cjeloživotno obrazovanje
(child psychology ; developmental psychology ; early foreign language learning ; English as a foreign language ; preschool age ; lifelong education)

Sažetak
Dječja razvojna psihologija znanost je koja istražuje, opisuje i objašnjava ponašanje i razvoj psihičkih i spoznajnih procesa i sposobnosti te individualne razlike među djecom. U sklopu razvojne periodizacije razdoblje ranoga djetinjstva smatra se od druge do šeste godine djetetova života što najčešće obuhvaća vrtićku, odnosno predškolsku dob. Poticajna okolina važan je čimbenik pri usvajanju stranoga jezika kod osoba svih životnih dobi, a posebno kod djece i mladih. Osim razvojne psihologije i sociologija, medicina, prirodne i neuroznanosti također nastoje otkriti što je sve potrebno kako bi se spoznajne i socijalne sposobnosti djeteta razvile što brže i kvalitetnije, a učenje stranoga jezika učinilo jednostavnijim i zanimljivijim. Suprotno od prethodno uvriježenog i pogrešnog mišljenja da su spoznajne sposobnosti nasljedne i da ne ovise o vanjskim čimbenicima, istinita je činjenica da se one mogu poticati i unaprijediti kako bi svako dijete razvilo svoj puni razvojni doseg. Rano poticanje mozga, a time i kreativnosti, mašte i drugih spoznajnih sposobnosti, kao i potpora obitelji, odgajatelja, vršnjaka i poticajno okruženje, mogu utjecati na brže i kvalitetnije stjecanje novih znanja i vještina. Godinama već stručnjaci predlažu poticanje učenja stranih jezika i drugih vještina u vrtićkoj i predškolskoj dobi jer dokazano je da u toj dobi djeca mogu istovremeno razgovjetno govoriti i do nekoliko svjetskih jezika. Isto tako, praksa je pokazala da tradicionalne metode učenja stranoga jezika nisu dovoljno uspješne te se sve češće primjenjuju metodologije Marije Montessori i Helen Doron. Učenje stranoga jezika u ranoj dobi, prije svega engleskoga jezika, već je ustaljena praksa u svijetu kao dio cjeloživotnoga obrazovanja. I u Hrvatskoj se u posljednjih dvadeset godina vide značajni pomaci i napori da se metodološki prilagođeni programi ranoga učenja jezika uvedu u gotovo sve dječje vrtiće i odgojno-obrazovne ustanove u skladu s naputcima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a učenje engleskoga jezika da bude dio cjeloživotnoga učenja i obrazovanja. Dječji vrtić Maksimir u Zagrebu već je 1998. uveo cjelodnevni program ranoga učenja engleskog jezika potvrđen od strane Ministarstva prosvjete, kulture i športa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti, Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA