Naslov
Posttraumatski stresni poremećaj uzrokovan COVID-19 infekcijom - prikaz slučaj
(POST-TRAUMATIC STRESS DISORDER CAUSED BY COVID-19 INFECTION-CASE REPORT)

Autori
Dejhalla, Ema ; Zahirović, David ; Zavidić, Tina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Obiteljski doktori-eksperti potpuno drukčiji od drugih / - Šibenik, 2022, 30-31

Skup
13. kongres Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM-a): Obiteljski doktori – eksperti potpuno drukčiji od drugih

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 19.06.2022. - 22.06.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
COVID-19 ; Posttraumatski stresni poremećaj ; Mentalno zdravlje
(COVID-19 ; post-traumatic stress disorder ; mental health)

Sažetak
Uvod: Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je mentalni poremećaj uzrokovan proživljenim traumatskim iskustvom [1]. Simptomi mogu uključivati intruzivna sjećanja, noćne more, jaku tjeskobu, pretjeranu uzbuđenost, stalni oprez i napetost [2-3]. Istraživanja pokazuju da COVID-19 infekcija može uzrokovati PTSP, posebice kod bolesnika koji su imali težu kliničku sliku te bili hospitalizirani [4]. Gotovo oko 20% bolesnika razvije simptome PTSP-a mjesec dana nakon hospitalizacije [5]. Cilj ovoga rada je prikazati slučaj bolesnice s PTSP-om nastalim uslijed COVID-19 infekcije. Prikaz slučaja: 57- godišnja bolesnica upućena je psihijatru zbog psihičkih smetnji, koje se javljaju nakon što je preboljela COVID-19 prije godinu dana, kada je bila i hospitalizirana. Nakon preboljenja, oporavak je bio sporog tijeka, brzo se umarala te imala smetnje disanja zbog čega je upućena pulmologu. Bolesnica noću teško zaspe i često se budi. Navodi da je nesanica bila još izraženija po samom izlasku iz bolnice te da su se javljale i noćne more. Zbog navedenog je tjeskobna, nemirna, naglih reakcija te ističe da okolina primjećuje sniženo raspoloženje i zabrinutost. Žali se na slabiju koncentraciju što joj otežava obavljanje posla. Povremeno joj se tijekom dana vraćaju slike iz bolnice. Apetit joj je slabiji, ali ne primjećuje gubitak težine, već navodi da je dobila na težini, što povezuje s time što se ne bavi fizičkom aktivnošću zbog slabosti i umora. Laboratorijski nalazi su uredni. Opisuje da se povremeno trza kod jačih zvukova. U početku se najbolje osjećala sama, međutim, sada pokušava biti u društvu. Pri pregledu, bolesnica je pri svijesti, orijentirana u sva tri pravca, urednog kontakta i misaonog tijeka, sniženog raspoloženja, uz povremenu pojačanu pobuđenost, bez sumanutosti, obmana i suicidalnosti. U terapiju su uvedeni escitalopram, alprazolam te zolpidem te je bolesnica naručena na daljnje kontrole psihijatra. Zaljučak: COVID-19 ima značajan učinak na mentalno zdravlje. Potrebna su daljnja istraživanja za bolje razumijevanje i objašnjenje nastanka mentalnih poremećaja kod bolesti COVID-19, no iznimno je važno simptome prepoznati na vrijeme kako bi se što prije započelo s terapijom I umanjilo dugoročne posljedice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA