Naslov
O naciji i naraciji uz čitanje Ježićeve povijesti hrvatske književnosti (1944)
(On Nation and Narrative through the Reading of Ježić's History of Croatian Literature (1944))

Autori
Pšihistal, Ružica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Zbornik o Slavku ježiću

Urednik/ci
Maštrović, Tihomil

Izdavač
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2022

Raspon stranica
23-46

ISBN
978-953-8349-13-3

Ključne riječi
nacija, naracija, nacionalna književna historiografija, Slavko Ježić, postmodernizam, konstruktivizam
(nation, narration, national literary historiography, Slavko Ježić, postmodernism, constructivism)

Sažetak
Čitanje Ježićeve povijesti (1944), kao prve cjelovite znanstvene nacionalne književne povijesti, u ovoj je studiji polazište za racionalnu konceptualizaciju odnosa između pojmova nacija i naracija u književnoj historiografiji te kritički pristup postmodernom konstruktivizmu. Epistemološki konstruktivizam u postmoderni osporava postulate moderne znanosti kao što su sustavnost, logičnost i mogućnost neutralne spoznaje, kao i esencijalističke kategorije, među kojima su nacija, identitet i povijest. Iz radikalnijeg konstruktivističkoga motrišta povijesni kontinuitet i identitet nacije ne postoji nego se „pravi“ (konstruira) „zamišlja“ ili „izmišlja“ pripovijedanjem, iz čega proizlazi da je nacija fikcija, tekst ili konstrukt „prerušen“ u nešto „iskonsko“ i „prirodno“, a narativna nacionalna (književna) povijest tek „velika priča“ sa skrivenim ideološkom pozadinom. Tvrdnja o naciji (političkoj i književnoj) kao fikcijskom konstruktu proizlazi iz poništavanja razlike između naracije i fikcije, a temelji se na logičkoj pogrešci u zaključivanju, jer iz činjenice da se povjesničar služi kauzalno i temporalno uređenim pripovijedanjem ne proizlazi zaključak da stvara fikciju niti da je narativna znanstvena povijest književni ili fikcijski žanr. Dekonstrukcija radikalnih konstruktivističkih teza može biti nova prilika za post-postmodernu nacionalnu književnu povijest, koja ne ide za recikliranjem starih modela, ali ne odustaje od pripovijedanja kao univerzalnog kognitivnoga alata, od znanstvenih epistemoloških i metodoloških granica, kao ni od realiteta nacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Filologija, Povijest

POVEZANOST RADA