Pregled bibliografske jedinice broj: 1239080
Intelektualna povijest i hrvatska povijest medicine: što je do sada napravljeno i kako dalje?
Intelektualna povijest i hrvatska povijest medicine: što je do sada napravljeno i kako dalje? // Intelektualna povijest i hrvatska historiografija: stanje i perspektive
Zagreb, Hrvatska, 2022. str. 13-13 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1239080 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Intelektualna povijest i hrvatska povijest medicine:
što je do sada napravljeno i kako dalje?
(Intellectual History and Croatian History of
Medicine: What has Been Done and how to Proceed?)
Autori
Kolić, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Intelektualna povijest i hrvatska historiografija: stanje i perspektive
/ - , 2022, 13-13
Skup
Intelektualna povijest i hrvatska historiografija: stanje i perspektive
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.12.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Intelektualna povijest ; povijest medicine ; Hrvatska
(Intelectual history ; History of medicine ; Croatia)
Sažetak
Povijest medicine primarno spada u područje biomedicine i zdravstva, no upravo će razvoj socijalne i intelektualne povijesti u zapadnoj historiografiji dovesti do rasta interesa općih povjesničara za povijesno-medicinske teme. Iako u hrvatskoj medicinskoj historiografiji i dalje prevladavaju liječnici, postepeno je oblikovan korpus intelektualno-povijesnih medicinskih tema vrijedan pažnje. Vođen time, autorov je osnovni cilj ovog izlaganja razmotriti dosadašnja istraživanja i daljnje mogućnosti na području intelektualne povijesti medicine. U prvom će dijelu izlaganja biti prikazani opći trendovi na području intelektualne povijesti medicine. Nakon toga će biti predstavljeni neki značajni autori i njihova djela, poput Luje Thallera, utemeljitelja hrvatske povijesti medicine, Vladimira Bazale i Lavoslava Glesingera. Uz njih, bit će istaknut i doprinos svjetski poznatog povjesničara medicine Mirka Dražena Grmeka. Iako je Grmekova karijera najvećim djelom vezana uz Francusku, njegova su istraživanja značajna i za hrvatski prostor. Primjerice, u svojim se radovima bavio i znanstvenim doprinosima Santorija Santorija, Gjure Baglivija i Federica Grisogone. U konačnici, spomenut će se i prva hrvatska povjesničarka medicine Biserka Belicza čiji učenici danas čine jezgru suvremene hrvatske povijesno-medicinske scene. Na kraju izlaganja fokus će biti na suvremenim autorima i mogućnostima budućih istraživanja na području intelektualne povijesti medicine. Ovdje će se među ostalim spomenuti autori poput, Stelle Fatović Ferenčić, Željka Dugca, Martina Kuhara i Silvije Brkić Midžić.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Interdisciplinarne humanističke znanosti
