Naslov
Uloga UN-a u zaštiti klime
(Role of UN i Climate Protetction)

Autori
Cenaj, Valentina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Međunarodni odnosi i diplomacija

Mjesto
Zagreb

Datum
07.06

Godina
2020

Stranica
51

Mentor
Grdešić, Ivan

Ključne riječi
UN, klima, klimatske promjene
(UN, climate, Climate change)

Sažetak
Evidentno je da klimatske promjene dakako postoje te da izazivaju izuzetan globalni problem, kako u ekonomskom smislu, tako i u životnom – gdje vidimo da su ekosistemi narušeni kroz vrijeme te da se nastavljaju pogoršavati u vidu emisija stakleničkih plinova koji povišavaju nivo globalne temperature. Razmjera efekta klimatskih promjena je ogromna te djeluje na sve sfere života. Samim tim, zaštita klime je neophodna za globalni opstanak. Obzirom da su klimatske promjene globalni problem, Ujedinjene Nacije (UN) kroz UNDP je urgirao kao lider za zaštitu klime, postavljajući imperativ na usporavanje klimatskih promjena. Formiran je UNEP (UN-ov program za zaštitu okoliša) 1972. godine kao pogon za zaštitu okoliša, ali bez značajnih rezultata. 20 godina poslije, osnovan je Međuvladin panel za klimatske promjene koji izvještava o globalnom zagrijavanju te donosi odluke za očuvanje klime. U 1997. godini, potpisan je Kyoto protokol gdje su postavljeni pravno-obavezujući ciljevi smanjenja emisija gasova. Ipak, ni Kyoto protokol nije postigao očekivani rezultat, gdje ciljevi nisu bili ispunjeni te zemlje su neratificirale protokol. Pariški sporazum je potpisan 2016. godine ; dugoročni temperaturni cilj Pariškog sporazuma je zadržati porast globalne prosječne temperature znatno ispod 2°C iznad predindustrijske razine ; te uložiti napore za ograničenje porasta na 1, 5°C, priznajući da bi se time značajno smanjili rizici i utjecaji klimatskih promjena. To bi se trebalo postići što je moguće najvećom emisijom, kako bi se u drugoj polovici 21. stoljeća postigla ravnoteža između antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja potopnim stakleničkim plinovima. Postojeći trendovi emisije stakleničkih plinova po trenutnoj projekciji garantuju povećanje temperature od 3, 7–4, 8°C do 2100., što bi moglo dovesti do katastrofalnih učinaka po sve ekosisteme. Čak i obaveze preuzete novim Pariškim sporazumom nisu niže od potrebnih smanjenja zagrijavanja na relativno sigurnijih 2°C. Čak i ako se sve emisije odmah zaustave, učinci će se nastaviti stoljećima zbog kumulativnog utjecaja emisija koje se već nalaze u atmosferi. U međuvremenu, gotovo 800 milijuna ljudi širom svijeta trenutno se smatra posebno osjetljivim na učinke klimatskih promjena. Pariški sporazum je definitivno imao veći utjecaj na zaštitu klime nego prethodni sporazumi – ipak, Američki predsjednik Donald Trump je odlučio da Sjedinjene Američke Države trebaju napustiti Pariški sporazum, iz razloga jer se smatra da negativno djeluje na ekonomiju SAD-a. Naravno, ovaj potez značajno utiče na generalni ishod konferencija o klimatskim promjenama, obzirom da je SAD bitan faktor u realizaciji ciljeva u zaštiti klime. Posljednja UN-ova konferencija o klimatskim promjenama je održana 2019. godine kao nastavak Pariškog sporazuma, sa ciljem rasprave pravila za tržište ugljika te internacionalnu kooperaciju – zaključci su da urgentnost donošenja odluka u zaštiti klime još uvijek nije na nivou na kojem bi trebalo biti. Uzimajući u obzir sve UN-ove konferencije o klimatskim promjenama te sporazume o klimatskim promjenama, moguće je zaključiti da je UN lider u razgovorima o klimatskim promjenama te glavni akter u borbi za zaštitu klime od klimatskih promjena koje nose izuzetno negativne posljedice za život, kao i za globalnu ekonomiju. Ipak, obzirom da se klimatske promjene i dalje relativno pogoršavaju unatoč svim dosadašnjim naporima UN-a u smjeru sprečavanja klimatskih promjena, moguće je primjetiti da će biti potrebno još više češćih pregovora o klimi i klimatskim promjenama, kao i o globalnom utjecaju ukoliko se ne postignu potrebni dogovori.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija

POVEZANOST RADA