Naslov
Refleksije "povratka redu" na kiparsku produkciju između dvaju svjetskih ratova
(Reflections of the "Return to Order" on Sculptural Production between the Two World Wars)

Autori
Vujanović, Barbara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Pojavnosti moderne skulpture u Hrvatskoj : protagonisti, radovi, konteksti

Urednik/ci
Prančević, Dalibor

Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Grad
Split

Godina
2021

Raspon stranica
68-87

ISBN
978-953-352-076-6

Ključne riječi
povratak redu, Ivan Meštrović ; Frano Kršinić ; Vanja Radauš ; Antun Augustinčić ; Ivo Lozica ; moderno kiparstvo ; antička tradicija ; neoklasicizam ; Michelangelo Buonarotti
(return to order ; Ivan Meštrović ; Frano Kršinić ; Vanja Radauš ; Antun Augustinčić ; Ivo Lozica ; modern sculpture ; tradition of antiquity ; Neoclassicism ; Michelangelo Buonarotti)

Sažetak
Slijedom proučavanja referentnih ostvarenja najvažnijih predstavnika neoklasicizma u hrvatskom modernom kiparstvu, zaključuje se kako je fenomen „povratka redu“ formiran u dosluhu s aktualnim međunarodnim nastojanjima, kao i sa suvremenim ostvarenjima u mediju slikarstva u kojem se prepoznaju istovjetni tematski i stilski imperativi. Uzori su se pojaviše tražili na pariškoj sceni, s kojom se brojni hrvatski kipari izravno susreću, a važno je istaknuti i ukotvljenost u srednjoeuropski kontekst, koja se potvrđuje i na primjeru hrvatskih kipara formiranih u Školi za kiparstvo i klesarstvo u Hořicama u Češkoj. Nadalje, nepobitna je snaga lokalne kamenoklesarske tradicije koja se ostvaruje i kao nastavak klasične, mediteranske kulture. Svojim zalaganjem Ivan Meštrović je obradu kamena učinio važnim predmetom na zagrebačkoj Akademiji. U tom pogledu, Akademija je dala zamah i preko dvaju najistaknutijih protagonista neoklasicizma – Meštrovića i Kršinića, i podlogom métierske besprijekornosti, koju su obojica zagovarali, a stariji je profesor pružao mladim kiparima i mogućnost usavršavanja radom na njegovim projektima. Umjetnički dosezi najvrsnijih kipara, uz navedene su profesore i njihovi studenti – Augustinčić, Radauš i Lozica koji smještaju korpus hrvatskoga kiparstva u sam vrh fenomena europskoga „povratka redu“. Taj se korpus uspješno odupro zamkama dopadljive ornamentalizacije koja je počesto određivala oblikovanje ženskih aktova i alegorijskih prikaza, dominantnih tema razdoblja. Umjesto toga, spomenuti kipari stavljali su naglasak na sam kiparski čin i na vječnu mogućnost obnove figurativnog iskaza.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA