Naslov
Mi izbjeglice. Razmatranja o suvremenoj hrvatskoj problematici iz perspektive izbjegličkog logora

Urednik/ci
Josipović, Slađana ; Tomas, Domagoj

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatski institut za povijest

Grad
Zagreb

Godina
2022

Stranica
298

ISBN
978-953-8335-32-7

Ključne riječi
Stjepan Horvat, logor Fermo, hrvatsko iseljeništvo, Drugi svjetski rat
(Stjepan Horvat, Fermo camp, Croatian emigration, World War II)

Sažetak
Knjiga Mi izbjeglice. Razmatranja o suvremenoj hrvatskoj problematici iz perspektive izbjegličkog logora temelji se na istoimenom rukopisu rektora Sveučilišta u Zagrebu (1944. – 1945.) Stjepana Horvata. Taj se rukopis čuva u Ostavštini Stjepana Horvata u Arhivu Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, a nastao je tijekom Horvatova boravka u izbjegličkom logoru Fermo u Italiji neposredno nakon Drugoga svjetskog rata (1946. – 1947.) te prethodno nije bio objavljen, s izuzetkom nekoliko kraćih fragmenata objavljenih 1995. u članku Trpimira Macana u časopisu Kolo. Uz transkribirani Horvatov izvorni rukopis, popraćen bilješkama i dodatnim objašnjenjima s informacijama o pojedinim osobama, događajima, pojmovima, institucijama, društvenim organizacijama i sl., knjiga se sastoji od priređivačkoga predgovora i triju uvodnih poglavlja. Na kraju transkribiranoga rukopisa nalaze se i Horvatove dopunske bilješke, kako su navedene i u izvorniku, te kazalo imena kao pomagalo. Polazeći od teorijsko-metodološkoga pristupa intelektualne povijesti, priređivači u prvom poglavlju utvrđuju osnovne činjenice iz Horvatove intelektualne biografije, od rođenja u Srijemskim Karlovcima 1895. do smrti u Buenos Airesu u Argentini 1985. U drugom poglavlju priređivači ih na početku nastoje kontekstualizirati i kritički pozicionirati u kronološkom okviru prve polovine 20. st., odnosno Horvatova javnoga djelovanja u razdoblju Nezavisne Države Hrvatske, a posebice u okviru kasnijega života u iseljeništvu u vrijeme oblikovanja hladnoratovske blokovske podjele, ponajprije unutar logorske svakodnevice u Fermu, a donekle i iseljeničkoga života u Argentini. U trećem poglavlju priređivači analizom sadržaja njegova rukopisa nastoje raščlaniti Horvatov duhovno-intelektualni profil te njegove poglede na društveno-političku zbilju, uspoređujući ih s različitim pogledima generacijski bliskih autora, od kojih su neki ideološki bliži, a drugi udaljeniji od Horvatovih promišljanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA