Pregled bibliografske jedinice broj: 1238685
Pećina Vlakno – pregled dosadašnjih istraživanja
Pećina Vlakno – pregled dosadašnjih istraživanja // Arheologija pećina na zadarskom području - recentna istraživanja, Povodom 120 godina speleoloških istraživanja na zadarskom području
Zadar, Hrvatska, 2021. str. 25-26 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1238685 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pećina Vlakno – pregled dosadašnjih istraživanja
(Vlakno Cave – research overview)
Autori
Parica, Mate ; Vujević, Dario
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Arheologija pećina na zadarskom području - recentna istraživanja, Povodom 120 godina speleoloških istraživanja na zadarskom području
/ - , 2021, 25-26
Skup
Arheologija pećina na zadarskom području - recentna istraživanja, Povodom 120 godina speleoloških istraživanja na zadarskom području
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 06-11.09.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
arheologija ; speleologija ; Vlakno ; Dugi otok ; gornji paleolitik ; mezolitik
(archaeology ; speleology ; Vlakno ; Dugi Otok ; Upper Palaeolithic ; Mesolithic)
Sažetak
Pećina Vlakno jedan je od rijetkih sustavno istraživanih pećinskih lokaliteta sa slojevima iz vremena gornjeg paleolitika i mezolitika na području Dalmacije. Omanji prostor površine 40 m2 već dugi niz godina privlači pažnju javnosti brojnošću, ali i specifičnošću nalaza, svrstavajući se uz bok najpoznatijim nalazištima jadranske zone. Početno istraživanje pećine proveo je Zdenko Brusić 2004., a sustavna istraživanja započeta su 2011. godine. Do danas je u pećini provedeno 15-ak istraživačkih kampanja u kojima je dosegnuta dubina od 5 m, s kulturnim slojevima koji se u relativnom kontinuitetu mogu pratiti sve do unatrag 19 500 godina. Stratigrafija bez vidljivog hijatusa, s tefrom kao jasnim kronološkim i stratigrafskim markerom, čini Vlakno izvrsnim mjestom za proučavanje prijelaza pleistocena u holocen i prilagodbe epigravetijenskih zajednica istočnog Jadrana na velike klimatske i okolišne promjene. Nakon istraživanja mezolitičkih slojeva, trenutni je fokus istraživanja usmjeren na slojeve iz razdoblja gornjeg paleolitika, na vrijeme neposredno prije velike vulkanske erupcije na Flegrejskim poljima u Napuljskom zaljevu koja se dogodila prije 14 900 godina, a koja je svoj trag na ovim prostorima ostavila u vidu desetak centimetara debelog sloja vulkanskog pepela nataloženog u pećini. Tipološke i tehnološke karakteristike nalaza kroz cijelo vrijeme ukazuju na razdoblje epigravetijena, s tim da dublji slojevi vjerojatno pripadaju ranoj fazi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2019-04-6115 - Epigravetijenske zajednice sjeverne Dalmacije (EpiC) (Vujević, Dario, HRZZ - 2019-04) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište u Zadru