Naslov
Paleolitičko nalazište Pećina na Zmorašnjem grebenu kod Silbe
(Palaeolithic cave site Pećina at Zmorašnji Greben near Silba)

Autori
Vujević, Dario ; Parica, Mate

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Arheologija pećina na zadarskom području - recentna istraživanja, Povodom 120 godina speleoloških istraživanja na zadarskom području

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 16-17.09.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
arheologija ; speleologija ; Silba ; Grebeni ; srednji paleolitik ; gornji paleolitik
(archaeology ; speleology ; Silba ; Grebeni ; Middle Palaeolithic ; Upper Palaeolithic)

Sažetak
Područje silbenskih grebena čini 5.5 km dugi niz vapnenačkih otoka koji se reljefno nastavljaju na sjeveroistočni greben otoka Ista. Iako već odavno poznati ljubiteljima podvodne arheologije, „kopneni“ dio Grebena u arheološkom je smislu bio terra incognita. Slučajna dojava o postojanju pećine na jednom bila je povod arheološkom pregledu i otkriću nekoliko potencijalnih lokacija za daljnja arheološka istraživanja. Među njima najznačajnije mjesto zauzima Pećina na Zmorašnjem (Zapadnom) grebenu. Sa zaštićenim prostorom i velikim ulaznim dijelom koji gleda na jug, na prolaz između otoka Premude i Škarde, pećina već na prvi pogled otkriva svoj potencijal. Danas dno većinom čini matična stijena, osim po sredini gdje se nalazi uska traka zemlje i sitnog kamenja. Upravo je na tom području pronađen veći broj razbacanih nalaza, s uzorkom koji ukazuje da je djelovanje voda u mnogočemu zaslužno za zatečenu situaciju. Uz komade grube prapovijesne keramike, većinu nalaza čine litički predmeti s karakteristikama koje se mogu povezati uz srednji i nešto u manjem broju uz gornji paleolitik. Otkriveni kontekst otvorio je pitanja stratigrafije nalazišta i mogućnosti pronalaska intaktnih slojeva, a odgovore na njih dala je sonda 1 postavljena na ulaznom platou. Na dubini od 1 m otkriven je sloj s nalazima koji se po svojim karakteristikama s velikom sigurnošću mogu pripisati srednjem paleolitiku. Kad se navedenom pridodaju otkrića velike koštane breče ispod same pećine, urušenog speleološkog objekta u neposrednoj blizini, zatim otkriće pećine s litičkim nalazima na Središnjem grebenu, već poznati nalazi s otoka Molata, kao i rijetki, ali ipak prisutni litički nalazi na samom otoku Silbi, dobiva se dovoljno elemenata za raspravu o mogućem postojanju paleolitičkog sustava na širem području s tragovima različitih aktivnosti potrebnih za život paleolitičkih zajednica

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA