Pregled bibliografske jedinice broj: 1238456
Sinegdohalnost u zbirci poezije "Žedan kamen na studencu" Tina Ujevića
Sinegdohalnost u zbirci poezije "Žedan kamen na studencu" Tina Ujevića // A(tra)kcija Ujević. Avangarda, angažman i revolucija u delu Tina Ujevića / Jović, Bojan ; Čolak, Bojan (ur.).
Beograd: Institut za književnost i umetnost u Beogradu, 2022. str. 329-340
CROSBI ID: 1238456 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sinegdohalnost u zbirci poezije "Žedan kamen na
studencu" Tina Ujevića
(Synecdochality in the collection of poems "The
thirsty stone
on the well" of Tin Ujević)
Autori
Bogutovac, Dubravka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
A(tra)kcija Ujević. Avangarda, angažman i revolucija u delu Tina Ujevića
Urednik/ci
Jović, Bojan ; Čolak, Bojan
Izdavač
Institut za književnost i umetnost u Beogradu
Grad
Beograd
Godina
2022
Raspon stranica
329-340
ISBN
978-86-7095-293-5
Ključne riječi
sinegdoha ; svjetotvornost ; samouspostavljanje ; fraktalnost ; Žedan kamen na studencu
(synecdoche ; world-creation ; self-establishment ; fractality ; Thirsty stone on a well)
Sažetak
Sinegdoha se u zbirci poezije Žedan kamen na studencu javlja na dvije razine: prva razina je razina tropa. Na toj razini Ujević dominantno upotrebljava generalizirajuću sinegdohu. Druga razina na kojoj se javlja sinegdoha u ovoj zbirci jest sinegdohalnost kao konstitutivno – samouspostavno / autopoietičko, fraktalno, svjetotvorno načelo teksta. Ovdje razumijevamo sinegdohu i sinegdohalni princip kao način izgrađivanja stiha, strofe, pjesme, ciklusa i zbirke. U tom kontekstu smatramo da je sinegdoha kao trop samo jedan aspekt ostvarivanja sinegdohe u tekstu i da je sinegdoha puno kompleksniji fenomen. Teorija književnosti je tumači dominantno kao podvrstu metonimije, a istraživanja iz kognitivne lingvistike joj ne daju dovoljno velik značaj u usporedbi s «glavnim» tropima – metaforom i metonimijom. Stoga mislimo da bi istraživanja sinegdohe kao autopoietičkog mehanizma teksta koji ima svjetotvornu funkciju i samosličan je fraktalu kao jedinici izgradnje cjeline mogla osvijetliti neke neprozirne aspekte književnih tekstova, kojima književna teorija nije posvetila pažnju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Književnost