Pregled bibliografske jedinice broj: 1238284
Ivan Meštrović – kulturni diplomat 20. stoljeća: odnosi s češkim umjetnicima i političarima
Ivan Meštrović – kulturni diplomat 20. stoljeća: odnosi s češkim umjetnicima i političarima // Ivan Meštrović i Česi: primjeri hrvatsko-češke kulturne i političke uzajamnosti / Vujanović, Barbara ; Lipovac, Marijan ; Prančević, Dalibor (ur.).
Zagreb: Muzeji Ivana Meštrovića ; Hrvatsko-češko društvo, 2018. str. 5-59
CROSBI ID: 1238284 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ivan Meštrović – kulturni diplomat 20. stoljeća:
odnosi s češkim umjetnicima i političarima
(Ivan Meštrović –
Cultural Diplomat
of the 20th Century:
Meetings with
Czech Artists
and Politicians)
Autori
Vujanović, Barbara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Ivan Meštrović i Česi: primjeri hrvatsko-češke kulturne i političke uzajamnosti
Urednik/ci
Vujanović, Barbara ; Lipovac, Marijan ; Prančević, Dalibor
Izdavač
Muzeji Ivana Meštrovića ; Hrvatsko-češko društvo
Grad
Zagreb
Godina
2018
Raspon stranica
5-59
ISBN
978-953-7396-48-0
Ključne riječi
Ivan Meštrović ; Tomáš G. Masaryk ; Bohumil Kafka ; Růžena Zátková ; kulturna diplomacija
(Ivan Meštrović ; Tomáš G. Masaryk ; Bohumil Kafka ; Růžena Zátková ; cultural diplomacy)
Sažetak
Ivan Meštrović svojim širokim poljem interesa, kao i bogatom mrežom društvenih, domaćih i međunarodnih kontakata, nadrastao je primarnu ulogu umjetnika. Iako su mu djela, kao i izložbe, bila polazišna točka djelovanja, ono je svakako uključivalo, pogotovo u nekim razdobljima, i ideju političkog angažmana i zalaganja. Od izlaganja u sklopu bečke Secesije, preko izložbi vezanih uz Društvo hrvatskih umjetnika „Medulić“, potom samostalne izložbe u Victoria and Albert Museumu u Londonu 1915. godine sve do Izložbe jugoslavenskih umjetnika u Parizu 1919. godine, Meštrović je vrlo promišljeno koristio svoju umjetnost i svoju poziciju u funkciji kulturne diplomacije. Njegova međunarodna karijera doista ima široke koordinate – ona se prostire diljem Europe te Sjedinjenih Američkih Država. Do sada se nije zasebno i cjelovito obrađivala češka dionica njegove radne i životne biografije. A upravo se ona, u smislu kontakata s pojedincima, umjetnikove involviranosti u kulturne i političke razmjene, proteže iznimno duboko i dugo – od njegova studentskoga perioda pa sve do zadnjih Meštrovih godina u američkome egzilu. Unutar te dionice ističe se odnos s obitelji Masaryk, naročito onaj s prvim češko-slovačkim predsjednikom Tomášom Garrigueom Masarykom. Susreti s njime, ali i s njegovom djecom, Alice i Janom, bili su prilika za Meštrovićevo vođenje svojevrsne diplomacije u sjeni te za dobivanje, s obiju strana, informacija iz prve ruke o prilikama u tadašnjim državama. Njegova je pak umjetnost, kao i osoban život, bila uvelike obilježena fatalnim odnosom s umjetnicom Růženom Zátkovom. Njihovo druženje i dopisivanje trajalo je jedno desetljeće, sve do umjetničine prerane smrti, a osobito je zanimljivo promotriti kako se njihovo međusobno razumijevanje pretočilo u portrete i druga ostvarenja, poput Meštrovićeve Vestalke i mauzoleja obitelji Račić u Cavtatu. Posebno su važni i kontakti s Bohumilom Kafkom, preko kojega je Meštrović ojačao vezu s umjetničkim udruženjem Mánes. Zahvaljujući Kafki, postao je članom češke Akademije znanosti i umjetnosti, a Meštrović je pak odigrao važnu ulogu prilikom žiriranja za Spomenik Janu Žižki, koji je naposljetku izveo njegov prijatelj Kafka. Meštrovićeva izložba održana u Pragu 1933. godine pod Masarykovim pokroviteljstvom, povodom kiparova pedesetoga rođendana, bila je prilika za sagledavanje umjetničkih dosega, ali i za analizu njegove političke uloge, kao i za politiku države kojoj je pripadao. Namjera objedinjavanja kronologije čeških veza proizlazi iz želje za boljim razumijevanjem intenziteta kulturnih i političkih razmjena dviju zemlji u dinamičnom periodu od konca 19. stoljeća do početka sedmoga desetljeća prošloga stoljeća. Zahvaljujući Meštrovićevim intenzivnim odnosima s češkim političarima i umjetnicima te prisutnosti na praškoj likovnoj sceni, koja se za njegova života protegnula na tri desetljeća, danas je zastupljen s čak osamnaest skulptura i crteža u praškoj Nacionalnoj galeriji. U stalnom postavu pridružen je ostvarenjima čeških i francuskih umjetnika, odnosno srednjoeuropskom i zapadnom kulturnom krugu, koji je i sam svojim djelovanjem sustavno oblikovao.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti
Napomena
Rad je u cijelosti preveden na engleski jezik.