Pregled bibliografske jedinice broj: 1238172
Anton Bozanić. O 70. rođendanu
Anton Bozanić. O 70. rođendanu // Istarska Danica..., 2023 (2022), 80-82 (nije recenziran, zivotopis, stručni)
CROSBI ID: 1238172 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Anton Bozanić. O 70. rođendanu
(Anton Bozanić. On the Occasion of his 70th Birthday)
Autori
Galović, Tomislav
Izvornik
Istarska Danica... (0353-7536) 2023
(2022);
80-82
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, zivotopis, stručni
Ključne riječi
Anton Bozanić, hrvatski crkveni povjesničar, istarske teme, 70. rođendan
(Anton Bozanić, Croatian church historian, Istrian topics, 70th birthday)
Sažetak
Anton Bozanić, svećenik i istaknuti hrvatski crkveni povjesničar u 2022. godini proslavio je svoj 70. rođendan. Tim povodom želimo na stranicama Istarske Danice obilježiti ovu visoku obljetnicu života, prikazati u osnovnim crtama životopis i djelo svečara te ukazati na njegov historiografski rad koji se odnosi na prostor Istre i Istrane – kako na one u domovini, tako i one u iseljeništvu, napose u Sjedinjenim Američkim Državama. Upravo mu je nakladničko poduzeće “Josip Turčinović” iz Pazina pod uredništvom mons. Antuna Heka bilo izdavač knjige Istarski iseljenici u New Yorku i okolici (Pazin – New York, 1999.). *** Anton Bozanić, kao treće dijete u zemljoradničkoj obitelji Ivana i Dinke r. Valković, rođen je 20. ožujka 1952. u Vrbniku na otoku Krku. U rodnom mjestu polazi osnovnu školu, a potom klasičnu gimnaziju u školi Biskupskog sjemeništa (1966. – 1970.). Od 1970. do 1976. – uz prekid 1972./1973. radi odsluženja vojnog roka – studirao je na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci, a zatim priveo kraju studij filozofije i teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (diplomirao 1977.). Za svećenika Krčke biskupije zaredio ga je u nedjelju 3. srpnja 1977. u krčkoj katedrali biskup Karmelo Zazinović. Mladu je misu proslavio u rodnome mjestu. Prvu službu pastoralnog suradnika obavljao je od 1977. do 1979. na otoku Pagu u Novalji i u susjednim župama Barbatu i Kolanu. Sljedeće tri godine djelovao je u gradu Rabu (1979. – 1982.), a istodobno je prema biskupovoj želji pohađao poslijediplomski studij u specijalizaciji iz moralne teologije te je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu postigao naslov magistra teoloških znanosti (1982.). Uslijedila je prva samostalna župnička služba na otoku Krku u Svetom Vidu-Miholjicama, Njivicama, Gabonjinu i Rasopasnom. Preuzevši potom službu u Riječko-senjskoj nadbiskupiji u župama Veprinac, Ičići i Matulji, upisao je u suglasju s riječkim nadbiskupom 1985. – prema ondašnjoj klasifikaciji – treći stupanj na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i prijavio naslov disertacije. Nakon trogodišnjeg boravka u Veprincu, jednu je godinu proveo u Zagrebu gdje se posvetio dovršenju započete disertacije, te je 13. prosinca 1989. pred peteročlanom profesorskom komisijom (B. Duda, F. Šanjek, J. Ladika, V. Zagorac, J. Kolarić) obranio s izvrsnim uspjehom doktorsku disertaciju pod naslovom: Pastoralni rad biskupa Antuna Mahnića u Krčkoj biskupiji i Hrvatskoj. Kao knjiga objavljena je 1991. u suizdanju Kršćanske sadašnjosti u Zagrebu i Povijesnog društva otoka Krka. U doktora znanosti promoviran je 11. lipnja 1993. u Zagrebu. Ljetne je mjesece proveo na zamjeni na američkoj župi u New Yorku, a zatim je uslijedila služba župnika i dekana u Omišlju (1989. – 1993.). Kroz to je vrijeme honorarno predavao na Visokoj teološkoj školi u Rijeci. Bio je povjerenik za mlade, član Vijeća Hrvatskog Caritasa, a posebice mu je bila zahtjevna i osjetljiva služba povjerenika za katehizaciju u vrijeme kad je vjeronauk ulazio u školski sustav. Nova služba voditelja Hrvatskog apostolata u američkoj Biskupiji Brooklyn određena mu je temeljem dogovora krčkog i bruklinškog biskupa i trajala od 1993. do 1998. Tijekom boravka u Americi upisao izborne predmete poslijediplomskog studija na tri učilišta: St. John’s University, Union Theological Seminary i Fordham University. Nakon povratka iz New Yorka u jesen 1998. dodijeljena mu je služba župnika i dekana u Malom Lošinju gdje je ostao deset godina. Grad Mali Lošinj proglasio ga je 2018. svojim počasnim građaninom. Krajem 2008. određena mu je služba župnika i dekana u Omišlju gdje je i danas. Organizator je više znanstvenih skupova i urednik zbornika radova. Do sada je objavio 23 knjige, odnosno 21 autorsku i 2 koautorske. Među pisanim znanstveno-stručnim opusom A. Bozanića istarske teme zauzimaju jedan manji, ali zato istaknuti dio. Kao prvo, još je u svojoj doktorskoj disertaciji i potom publiciranoj knjizi Biskup Mahnić – pastir i javni djelatnik u Hrvata (Zagreb – Krk, 1991.) problematizirao mnogostruko djelovanje krčkoga biskupa Antuna Mahnića od zadnjih desetljeća 19. stoljeća pa do 1920. Tu je posebno naglašena Mahnićeva organizacija Hrvatskoga katoličkog pokreta, djelovanje putem tiska, obrana narodnih prava, kao i angažiranje na raznim projektima u Istri. Poviše toga o Mahniću A. Bozanić piše i u najnovije vrijeme ukazujući na aktualnost djela i duha biskupa Antuna Mahnića pa tako i na biskupovo djelovanje u Istri i na gradnju đačkog konvikta u Pazinu odnosno o socijalnom radu biskupa Mahnića u Krčkoj biskupiji i u Istri (Sve Provjeravajte: dobro zadržite, zbornik u čast prof. dr. sc. Josipa Grbca, Zagreb, 2021.). Petogodišnji boravak u New Yorku na američkoj župi, ali prvenstveno u službi hrvatskoj zajednici, A. Bozanić je iskoristio i za pobliže upoznavanje slojevite hrvatske iseljeničke problematike, posebice naših otočana i Istrana. Tako u svojoj knjizi Istarski iseljenici u New Yorku i okolici (Pazin – New York, 1999.), a koja je publicirana nakon dviju prethodnih u kojima se obrađuju iseljenici s Krka (Hrvatsko iseljeništvo u Sjedinjenim Američkim Državama i Krčani u New Yorku, Krk – New York, 1996.) te Cresa i Lošinja (Iseljenici cresko-lošinjskog otočja u New Yorku i okolici, Cres – Mali Lošinj – New York, 1997.), obrađuje se istarsku iseljenička problematiku na području New Yorka i okolice te autor zaključuje kako iz nekih dijelova Istre veći dio stanovništva danas živi u New Yorku nego u domovini. Knjizi su pridodani i brojni intervjui koje je autor vodio s istarskim iseljenicima te vrlo vrijedan popis obitelji svih Istrana na širem području New Yorka. Vrijedno je to i vjerno svjedočanstvo života Istrana u SAD-u. Osim toga A. Bozanić često sudjeluje na znanstveno-stručnim skupovima i drugim događanjima u Istri, a što redovno rezultira i objavljenim tekstovima. Tako je, primjerice, pisao o dr. Ivanu Paviću kao značajnom djelatniku na polju katehizacije u Istri (Riječki teološki časopis, 2003.). A. Bozanić često se javlja u istarskim listovima, zbornicima i časopisima pa na tako i na stranicama Istarske Danice svjestan upravo činjenice da spoznaje do kojih kao znanstvenici i istraživači dođu treba i mora se posredovati puku odnosno svima zainteresiranim za pisanu riječ.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija, Povijest