Pregled bibliografske jedinice broj: 1238159
"Spravišće steničko" 1558. godine – uloga tvrdog grada Steničnjaka u obrani Hrvatskog Kraljevstva
"Spravišće steničko" 1558. godine – uloga tvrdog grada Steničnjaka u obrani Hrvatskog Kraljevstva // Peta medievistička znanstvena radionica u Rijeci
Rijeka, Hrvatska, 2022. (radionica, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1238159 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Spravišće steničko" 1558. godine – uloga tvrdog
grada Steničnjaka u obrani Hrvatskog Kraljevstva
(Congregatio generalis of 1558 - the role of the
hard town of Steničnjak in the defense of the
Kingdom of Croatia)
Autori
Jurić, Matea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Peta medievistička znanstvena radionica u Rijeci
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 9-10.09.2022
Vrsta sudjelovanja
Radionica
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Steničnjak, tvrdi grad, spravišće steničko, 16. stoljeće
(Steničnjak, stronghold, congregatio generalis, 16th century)
Sažetak
Tvrdi grad Steničnjak jedna je od slabije istraživanih, ali izrazito ključnih obrambenih utvrda Ugarsko – Hrvatskog kraljevstva. Steničnjak se danas održao samo u vidu ruševina u opustjelom kraju na razmeđi današnje Karlovačke i Sisačko – moslavačke županije, na teško dostupnom i neprohodnom terenu. U izvorima nailazimo na nekoliko različitih inačica njegova imena na latinskom jeziku kao što su Stenisak, Stenichak, Stenesnak, Stennizuale, Stennizval, a danas je poznat kao Sjeničak, odnosno Roknićeva gradina. Steničnjačko vlastelinstvo spominje se kao jedno od najvećih vlastelinstava na hrvatskom povijesnom prostoru, a vjerojatno je obuhvaćalo prostor s obje strane rijeke Kupe, između Karlovca, Kupčine, Petrove gore, rijeke Gline, Korane i Mrežnice gdje je graničilo s Dubovcem i Ozljem. Steničnjak se u izvorima prvi puta spominje 1278. godine, a kroz stoljeća je promijenio brojne gospodare među kojima se ističu knezovi Babonići i Frankapani. Tijekom 16. je stoljeća granična obrana Ugarsko – Hrvatskog Kraljevstva podlijegala brojnim problemima pa je potreba za njenom reorganizacijom potakla razvoj nove obrambene politike koja se ticala graničnih utvrda i njihove svrhe. Upravo je nova obrambena strategija bila centar rasprave spravišća steničkog, odnosno sabora održanog u Steničnjaku 17. srpnja 1558. Zahvaljujući objavljenim izvorima dostupni su nam podatci o tijeku priprema za sabor, njegovim zaključcima i uređenju obrane kakvu je zagovarao Ivan Lenković. Ovaj će rad, uz kratak pregled povijesti tvrdog grada i njegovih obrambenih funkcija, biti usmjeren na analizu tih isprava i raspravu o značaju i efektivnosti zaključaka donesenih tijekom rasprave, ali i njihovim posljedicama za sami Steničnjak.
Izvorni jezik
Hrvatski
