Pregled bibliografske jedinice broj: 1238046
Utjecaj promjene statusa stručnoga stranog jezika na nefilološkim fakultetima na ishode učenja, posebno razinu jezične kompetencije na stranom jeziku
Utjecaj promjene statusa stručnoga stranog jezika na nefilološkim fakultetima na ishode učenja, posebno razinu jezične kompetencije na stranom jeziku // Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja / Zbornik XXVIII. međunarodne konferencije HDPL-a / Udier, Sanda Lucija ; Cergol Kovačević, Kristina (ur.).
Zagreb: Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2015. str. 285-310
CROSBI ID: 1238046 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj promjene statusa stručnoga stranog jezika
na nefilološkim fakultetima na ishode učenja,
posebno razinu jezične kompetencije na stranom
jeziku
(Influence of the status change of technical
foreign language courses in non-philological
colleges on learning results, especially on the
level of foreign language competence)
Autori
Gjurašić, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja / Zbornik XXVIII. međunarodne konferencije HDPL-a
Urednik/ci
Udier, Sanda Lucija ; Cergol Kovačević, Kristina
Izdavač
Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL)
Grad
Zagreb
Godina
2015
Raspon stranica
285-310
ISBN
978-953-7963-27-9
Ključne riječi
jezična raznolikost ; osobna višejezičnost ; bolonjski proces ; Hrvatska ; status stranih jezika struke na nefilološkim fakultetima ; politika učenja stranih jezika
((language diversity ; personal multilingualism ; Bologna Process ; Croatia ; status of technical foreign languages in non-philological colleges ; policy of learning a foreign language))
Sažetak
Jezična raznolikost sastavni je dio europskoga kulturnog identiteta, koji obilježavaju čak dvadeset i četiri službena jezika. Stoga je individualna višejezičnost temelj ne samo kulturne nego i socijalne i ekonomske integriranosti i razvitka Europske unije. Budući da znanje samo jednog jezika ne pokriva sve potrebe prosječnoga Europljanina, učenje je stranih jezika među glavnim ciljevima jezične politike u Europskoj uniji. Prema odluci Europskoga vijeća, donesenoj u Barceloni 2002. godine, svako dijete treba tako već od malih nogu učiti "materinski jezik plus (najmanje) dva" strana jezika, a učenje stranih jezika i među prioritetima je programa Erasmus+, novog programa EU-a namijenjenoga obrazovanju, izobrazbi i sportu od 2014. do 2020. godine. Status se stručnoga stranog jezika na visokoškolskim ustanovama (nefilološkim fakultetima) diljem Hrvatske uvođenjem bolonjskoga procesa, međutim, drastično pogoršao. Stručni je strani jezik, naime, na većini nefiloloških fakulteta izgubio status obveznoga kolegija. U sklopu tih promjena i njegova se satnica, uglavnom, smanjila. Zbog toga se, na primjeru dvaju odjela Sveučilišta u Dubrovniku (Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju i Pomorskoga odjela), u radu istražilo koliko i kako su promjene satnice i statusa stručnoga stranoga jezika, iz obveznoga u izborni kolegij, od 2004. do 2013. godine, utjecale (pozitivno ili negativno) na ishode učenja, a posebno na razinu znanja stručnoga stranog jezika. Kao mjerilo pri tome je uzeta citiranost strane literature u završnim i/ili diplomskim radovima studenata na spomenutim odjelima prije primjene načela Bolonjske deklaracije u odnosu prema stanju nakon njihove primjene. U sklopu istraživanja provedena je i anketa među studentima, u kojoj se ispitalo njihovo stajalište o uzajamnoj vezi statusa jezika i ishoda učenja, a posebno razine jezične kompetencije na stručnome stranom jeziku, te o važnosti poznavanja stručnih stranih jezika u njihovoj budućoj profesiji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija