Pregled bibliografske jedinice broj: 1237914
Arhitektura i svjetlo u “Metropolisu” Fritza Langa: mogućnost ekspresionističke poetike
Arhitektura i svjetlo u “Metropolisu” Fritza Langa: mogućnost ekspresionističke poetike // Hrvatski filmski ljetopis, (2015), 82-83; 37-63 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1237914 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Arhitektura i svjetlo u “Metropolisu” Fritza Langa: mogućnost
ekspresionističke poetike
(Architecture and light in "Metropolis" by Fritz Lang: the possibility of
expressionist poetics)
Autori
Ramljak Purgar, Mirela
Izvornik
Hrvatski filmski ljetopis (1330-7665)
(2015), 82-83;
37-63
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Fritz Lang, “Metropolis”, Siegfried Kracauer, filmsko svjetlo, ekspresionizam
(Fritz Lang, “Metropolis”, Siegfried Kracauer, filmi light, expressionism)
Sažetak
Analizirajući tri pradigmatska teksta u kojima se o ekspresionističkome njemačkome filmu govori neposredno (Kurtz, 1926) i posredno (Kracauer, 1947 ; Eisner, 1955), autorica je pokušala sugerirati da je u filmu Fritza Langa - “Metropolis”, premda je snimljen 1927, još uvijek riječ o ekspresionističkim izražajnim sredstvima. Proizlazi Kracauerov "ekspresionistički ornament", odnosno "ekspresionističko stiliziranje" kod Eisner. Izdvajajući elemente ekspresionističkoga jezika u filmu, kako ih definira Rudolf Kurtz, a to su arhitektura, svjetlo, kamera i tehnika, autorica se posebno bavi arhitekturom i svjetlom, pokazujući kako likovno, simboličko i prostorno tretiranje arhitekture, te simboličko, psihološko, prostorno i tehničko tretiranje svjetla, upućuju i na doživljaj stvarnosti i umjetničku interpretaciju autora filma, i na novu funkciju promatrača u smislu uživljavanja, zahvaljujući tako doživljenom svojstvu duše. Prenošenje psiholoških dojmova naročito je prepoznato u motivima prikaza masa, pri čemu ekspresija tijela odgovara kontrastu svjetla i tame, odnosno dinamizmu tretiranja arhitekture, ne samo u pojedinačnim kadrovima, nego i njihovu međusobnom odnosu. Posebno je poglavlje posvećeno znanstvenoj analizi tretiranja arhitekture u Metropolisu: autorica prenosi spoznaje Gerharda Vane (2001), koji upozorava na nove doživljajne izazove pred promatračem visokih zdanja u New Yorku, kojega posjećuje Lang ; autorica će ustanoviti analogiju između skošene snimke zgrade Woolworth iz monografije New Yorka Ericha Mendelsohna iz 1926, te Langovo uklapanje u slijed snimki arhitektonskih modela velegrada prikazanog na filmu - prizor skošenog pogleda na arhitekturu nadzemnoga grada. Autorica također primjećuje, temeljem uvida iz Vanine monografije, kako postoji analogija između zdanja propisanih urbanističkim propisima, ziguratske oblikovanosti, i nekih arhitektonskih oblika u “Metropolisu”.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Profili:
Mirela Ramljak Purgar
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI