Pregled bibliografske jedinice broj: 1237909
Disrupcija, slika i sadašnjost. Esej o knjizi Marija Slugana “Montage as Perceptual Experience: Berlin Alexanderplatz from Döblin to Fassbinder”
Disrupcija, slika i sadašnjost. Esej o knjizi Marija Slugana “Montage as Perceptual Experience: Berlin Alexanderplatz from Döblin to Fassbinder” // Hrvatski filmski ljetopis, (2019), 97; 176-185 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1237909 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Disrupcija, slika i sadašnjost. Esej o knjizi Marija Slugana “Montage
as Perceptual Experience: Berlin Alexanderplatz from Döblin to
Fassbinder”
(Disruption, image and the present. Essay on Mario Slugan's book
"Montage as Perceptual Experience: Berlin Alexanderplatz from
Döblin to Fassbinder")
Autori
Ramljak Purgar, Mirela
Izvornik
Hrvatski filmski ljetopis (1330-7665)
(2019), 97;
176-185
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Alfred Döblin, ekspresionizam, filmska montaža, Berlin Alexanderplatz, disrupcija
(Alfred Döblin, expressionism, filmic editing, Berlin Alexanderplatz, disruption)
Sažetak
Autorica je, u pokušaju da, u obliku eseja, razjasni bitne aspekte knjige Maria Slugana, “Montaža kao perceptivno iskustvo: Berlin Alexanderplatz od Döblina do Fassbindera”, krenula od važnih aspekata perceptivnog iskustva za ekspresionističku umjetnost, polazeći od opusa Ernsta Ludwiga Kirchnera i ranih filmskih dokumentarnih i fikcionalnih filmova. Pokazalo se da upravo modernističko viđenje, podjednako filmsko i umjetničko, određuje viđenje promatrača na novi način, definiran formalnim, ujedno multimedijalnim jezikom. Novi jezik, uveden prvo u roman Alfreda Döblina, a potom preveden u filmske adaptacije Phila Jutzija iz 1931. (Berlin Alexanderplatz) i Rainera Wernera Fassbindera iz 1980, podrazumijeva disruptivni perceptivni učinak, odnosno nagli prijekid u perceptivnom iskustvu formalnog postupka montaže, prvo uvedenom u roman iz 1929. (na način nestajanja pozicije sveznajućeg pripovjedača), a potom i u filmske adaptacije, dobrim dijelom pod utjecajem ruske škole. Autorica predlaže dopunu autorove metode iščitavanja čitanjem na razini recepcije slike u smislu u kojemu to čine vizualni studiji i znanost o slici. "Disruptivno perceptivno iskustvo" time bi se prevelo u jezik slike. Zajednička im je, tako autorica, formalna analiza, kako će to Horst Bredekamp, u suradnji s Gabriele Werner (2003) ustvrditi pri eksplikaciji metode Bildwissenschafta. Autorica je, inspirirana pak, teorijom visual studies W. J. T. Mitchella, prema knjizi “Ikonologija - Slika, tekst, ideologija” (2009), pokušala smjestiti napeti odnos između slika i riječi u Oklopnjači Potemkin, te romanu Berlin Alexanderplatz, te odgovarajućim filmskim adaptacijama odnos kakav je specifičan za "opažajne", "grafičke", "mentalne" i "verbalne" slike. Kompleksan odnos mogućih slika ujedno je zahtjev koji pred sebe stavlja Mitchell svojom teorijom, zahtjevom spram "obnovljenog poštovanja spram elokventnosti slika", odnosno, zahtjeva spram potencijala "oslikavanja" svjetova i stanja stvari u "dijalogu verbalnih i slikovnih reprezentiranja."
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Profili:
Mirela Ramljak Purgar
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI