Naslov
Trdinino promišljanje slovenskog i hrvatskog identiteta u razdoblju Bachovog apsolutizma
(Trdina's reflection on Slovenian and Croatian identity in the time of Bach's absolutism)

Autori
Riman, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Međunarodni znanstveni skup "Janez Trdina (1830.-1905.), slovenski profesor varaždinske i riječke gimnazije

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 23.09.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Janez Trdina, identitet, Bachovi husari, Bachov apsolutizam, Slovenci
(Janez Trdina, identity, Bach's hussars, Bach's absolutism, Slovenians)

Sažetak
U radu se promatraju hrvatsko-slovenski odnosi na hrvatskim prostorima u razdoblju Bachovog apsolutizma, na temelju Trdininih sjećanja. U promatranom periodu Trdina piše o aktualnom stanju u školstvu i državnim službama uopće, o stanju u društvu, ali i identitetima istaknutih Slovenaca i Hrvata te njihovom međusobnom odnosu. Analizom opisanih odnosa može se zaključiti da je jedna od temeljnih Trdininih preokupacija usmjerenost na jezičnu problematiku koja se očituje u naglašenoj germanizaciji, te u načinima na koje slovensko i hrvatsko stanovništvo na nju odgovara. Ovisno o tome kako pojedinci, Slovenci i Hrvati, pristupaju navedenoj problematici, donose se zaključci o identitetima tih pojedinaca koji ukazuju na identitet cijelog svojeg naroda. Polazeći i od činjenice da svako književno djelo pretpostavlja implicitnu publiku s kojom autor komunicira, zaključci rada utemeljeni na temelju teorije recepcije ukazuju na to da je nacionalno pitanje u promatranom periodu Bachovog apsolutizma bilo izrazito važno za slavenski puk koji je živio na hrvatskim prostorima, ali su ipak prisutne razlike u percepciji jezičnih pitanja i pitanja javnih službi kada se promatraju prevladavajući stavovi Slovenaca i Hrvata. Iako je promatrano djelo Janeza Trdine, kao i njegova autobiografija, subjektivni doživljaj određenog povijesnog razdoblja, iz njegovih se svjedočanstava može rekonstruirati specifičnosti Trdininog identiteta kao Slovenca koji je živio i djelovao na hrvatskim prostorima u vrijeme germanizacije i strujanja ilirskih ideja. Kao književnik, koji je svjestan utjecaja što ga književnost može imati na književnu publiku, svojim je radovima što veći broj ljudi nastojao potaknuti na promišljanje aktualnog stanja na hrvatskim prostorima, te je ostavio književni dokument koji, osim njegovoga života, može rasvijetliti i mali dio povijesti kojem je Trdina svjedočio.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Književnost

POVEZANOST RADA