Naslov
Glasnik /v/ između aproksimanta i frikativa u kajkavskom
(Phoneme /v/ in Kajkavian: approximant or fricative)

Autori
Hršak, Nikolina ; Carović, Ines ; Malnar Jurišić, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka Istraživanja govora / Dobrić, Arnalda ; Liker, Marko - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2022, 48-49

Skup
11. znanstveni skup Istraživanja govora

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.12.2022. - 10.12.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
kajkavski dijalekt, govor Jurjevca, glasnik /v/, fonetski opis
(Kajkavian dialect, Jurjevec phonemes, phonem /v/, phonetic inventory)

Sažetak
U radu će se ponuditi opis konsonantizma mjesnoga govora Jurjevca koji se ubraja u zagorsko-međimurski dijalekt prema klasifikaciji Mije Lončarića. Rad se posebno usredotočuje na glasnik /v/. U njemu se opisuje način izgovora glasnika /v/ u različitim fonotaktičkim uvjetima pomoću akustičke analize kako bi se provjerile fonetske značajke navedenog glasa. Dio autora u detaljnijim opisima kajkavskih narječja glasnik /v/ ponekad smješta u prave konsonante u položajima na kraju riječi ili prije bezvučnih konsonanata dok je u drugim slučajevima aproksimant. Takva pojava mijene jednoga glasa koji je podložan promjeni u različitim fonotaktičkim uvjetima (a posebno glasovna promjena izjednačavanja glasnika prema napetosti) karakteristika je pravih konsonanata. Upravo zbog nedosljednosti u opisima te pokušaja da se kajkavski /v/ akustički opiše, pretpostavka rada je da se glasnik /v/ u ovome govoru ostvaruje kao frikativ, a ne aproksimant kako uobičajeno navodi dosadašnja literatura (Lončarić, 1996 ; Celinić, 2020 ; Horvat, 2020), a jedan od načina da se t istraži je akustička analiza. Građa za istraživanje snimljena je u studiju za akustička snimanja na Odsjeku za fonetiku, a akustička analiza je provedena u programu Praat (Boersma i Weenink, 2005). U istraživanju je sudjelovalo osmero ispitanika (četiri muška i četiri ženska) koji su cijeli život živjeli u Jurjevcu, a izgovarali su riječi na unaprijed pripremljenim fotografijama (da ne bi čitanje utjecalo na njihov izgovor) te je snimljen i njihov spontani govor o najdražim igrama iz djetinjstva. Istraživanje je odobrilo Etičko povjerenstvo Odsjeka za fonetiku Filozofskoga fakulteta U Zagrebu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA