Pregled bibliografske jedinice broj: 1237207
Izazovi destinacijskoga menadžmenta i imaginacija turizma budućnosti. Prilagodba destinacijskih menadžment organizacija COVID-19 okruženju
Izazovi destinacijskoga menadžmenta i imaginacija turizma budućnosti. Prilagodba destinacijskih menadžment organizacija COVID-19 okruženju / Golja, Tea (ur.). Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2021 (monografija)
CROSBI ID: 1237207 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izazovi destinacijskoga menadžmenta i imaginacija turizma budućnosti. Prilagodba destinacijskih menadžment organizacija COVID-19 okruženju
(Destination Management Challenges and Imagination of the Future of Tourism. Adaptation of Destination Management Organizations to COVID-19 Environment.)
Urednik/ci
Golja, Tea
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Grad
Pula
Godina
2021
Stranica
224
ISBN
978-953-8278-81-5
Ključne riječi
destinacijski menadžment ; novi trendovi ; postpandemijski turizam ; suradnja ; partnerstvo ; marketing turističke destinacije ; calm tehnologije ; mjerenje održivosti turizma ; sport turizam
(destination management ; new trends, post-COVID19 tourism ; cooperation ; partnership ; tourism destination marketing ; calm technologies ; measuring sustainable tourism ; slow tourism)
Sažetak
26. Opišite ukratko sadržaj publikacije Prvo poglavlje naslova „Destinacijski menadžment tijekom i nakon COVID-a“ obrađuje tematiku destinacijskoga menadžmenta u kontekstu krize u turizmu uzrokovane koronavirusom s jedne strane i održivog turizma s druge. Jedna od zadaća destinacijskoga menadžmenta je istraživanje tržišta i praćenje trendova. Upravo se zbog toga čitavo jedno poglavlje posvećuje temi „Novi trendovi u turizmu i putovanja nakon COVID-19“. Naslov trećeg poglavlja je: „Dinamičan proces stvaranja turističkog doživljaja za postpandemijski turizam“. Turizam i industrija slobodnog vremena suočeni su s potražnjom za emocijama od svojih početaka, a posebno će tako biti istaknuto u postpandemijskom razdoblju u kojem destinacija treba postići povjerenje da gost odabere nju i da se emotivno poveže s njom. U postpandemijskom razdoblju naglasak će biti na razvoju posebnih oblika turizma, vodeći računa o trendovima na turističkom tržištu te promjenama navika i očekivanja turista. Četvrto poglavlje „Suradnja i partnerstvo interesnih dionika u turizmu: primjeri dobre prakse kreiranja inovativnoga turističkog doživljaja“ obrađuje teme unutar diskursa suradnje i umrežavanja interesnih dionika u turizmu. Svrha je poglavlja istaknuti važnost partnerstva među interesnim dionicima osnovnim spoznajama koncepata teorije dionika.„Marketing turističke destinacije i mogućnosti za destinacijske menadžment organizacije“ naslov je petog poglavlja. U ovom se poglavlju polazi od činjenice da marketing turističke destinacije ima zadatak harmonizirati odnos i težiti pronalasku optimalne i zadovoljavajuće ravnoteže između potreba i očekivanja turista i lokalne zajednice te drugih dionika u turizmu promatrajući turističku destinaciju kao multidionički i smart ekosustav. Konačni je cilj optimizirati učinke turizma. U ovom se poglavlju pojašnjava što je to marketing turističke destinacije, koji su čimbenici koji su utjecali na promjene u marketinškom pristupu kroz vrijeme (od marketinga orijentiranog na proizvod do marketinga 5.0), koje su osnovne funkcije marketinga turističke destinacije, a koje su razlike između tradicionalnog i digitalnoga marketinga. „Koncept calm tehnologije i implikacije za turističke destinacije“ šesto je poglavlje. Ovo poglavlje predstavlja koncept calm (dizajna) tehnologije, kao mogućeg pravca u prevladavanju pojedinih negativnih aspekata upotrebe IKT na turističko iskustvo, a s posebnim osvrtom na implikacije ovog koncepta za turističke destinacije. „Važnost mjerenja i praćenja održivosti turizma“ poglavlje je u kojem se obrađuju sustavi pokazatelja za procjenu održivosti turizma. Umjesto klasičnog zaključka, ova se znanstvena monografija zaključuje poglavljem naziva: „Hoćemo li nakon COVID-19 sve više govoriti o slow turizmu?“. Na temelju rezultata istraživanja i primjera dobre prakse ovaj rad identificira osnovne karakteristike sporog turizma te prednosti primjene istoga za destinaciju posebno u vrijeme pandemijske krize, kao što je kriza uzrokovana virusom COVID-19.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija