Pregled bibliografske jedinice broj: 1237168
INTO THE WILD: ZNANSTVENA POZADINA LABORATORIJSKOG ISTRAŽIVANJA NA ŽIVOTINJAMA IZ DIVILJNE
INTO THE WILD: ZNANSTVENA POZADINA LABORATORIJSKOG ISTRAŽIVANJA NA ŽIVOTINJAMA IZ DIVILJNE // 14. HRVATSKI BIOLOŠKI KONGRES s međunarodnim sudjelovanjem ZBORNIK SAŽETAKA
Pula, Hrvatska, 2022. str. 105-105 (predavanje, recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1237168 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
INTO THE WILD: ZNANSTVENA POZADINA LABORATORIJSKOG
ISTRAŽIVANJA NA ŽIVOTINJAMA IZ DIVILJNE
(INTO THE WILD: THE SCIENCE BEHIND THE LABORATORY
RESEARCH WITH WILD ANIMALS)
Autori
Šikić, Dunja ; Gojak, Tomislav ; Glogoški, Marko ; Blažević, Sofia Ana ; Lisičić, Duje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
14. HRVATSKI BIOLOŠKI KONGRES s međunarodnim sudjelovanjem ZBORNIK SAŽETAKA
/ - , 2022, 105-105
Skup
14. HRVATSKI BIOLOŠKI KONGRES s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 12. – 16.10.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
životinjski modeli, gušteri, fiziološka istraživanja, bihevioralna istraživanja
(animal models, lizards, physiological research, behavioral research)
Sažetak
Važnost rada na životinjskim modelima u biologiji je neminovna, a u fiziološkim je istraživanjima intuitivno da, kao modele, najčešće koristimo sisavce. Laboratorijske životinje generacijama žive u standardiziranim uvjetima, što minimizira utjecaje okoliša, no upravo je ta uniformnost ujedno i nedostatak pa se postavlja pitanje koristimo li potencijal nekonvencionalnih modela kralježnjaka te koje prednosti, ali i izazove, oni pružaju. Gmazovi, ptice i sisavci dijele amnionskog pretka stoga podjednako mogu pridonijeti komparativnim, evolucijskim, neurofiziološkim i drugim istraživanjima. Gušteri imaju jednostavniji mozak pogodan za proučavanje temeljnih mehanizama ponašanja pa bi se opaženo potencijalno moglo translatirati na druge vrste. Međutim, životinje treba uloviti na terenu, održavati ih i transportirati do nastambe, a uvjeti poput veličine i vrste kaveza, podloge, temperature i vlažnosti nisu propisani. Gušteri zahtijevaju i poseban sustav osvjetljenja, odnosno grijanja. Hrana podrazumijeva žive šturke (Acheta domestica) koje treba nabaviti i održavati, a potrebna je i suplementacija kalcijem i vitaminima. Način rukovanja za bihevioralna istraživanja također nije propisan, dok za molekularna istraživanja, nema specifičnih reagensa. Kao rezultat našeg rada, želimo sa širom znanstvenom zajednicom podijeliti iskustvo uvođenja nekonvencionalnog životinjskog modela u istraživanje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-UIP-2019-04-8469 - Dopaminska regulacija kompetitivnog ponašanja u kohabituirajućim populacijama guštera Podarcis siculus i Podarcis melisellensis (BOLDer) (Blažević, Sofia Ana, HRZZ - 2019-04) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Marko Glogoški
(autor)
Tomislav Gojak
(autor)
Dunja Šikić
(autor)
Sofia Ana Blažević
(autor)
Duje Lisičić
(autor)