Pregled bibliografske jedinice broj: 1236717
Mjere ritmiciteta u usporedbi hrvatskoga, bosanskoga i srpskoga jezika
Mjere ritmiciteta u usporedbi hrvatskoga, bosanskoga i srpskoga jezika // Knjiga sažetaka: Istraživanja govora / Dobrić, A. ; Liker, M. (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2022. str. 88-89 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1236717 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mjere ritmiciteta u usporedbi hrvatskoga, bosanskoga
i srpskoga jezika
(Rhythm metrics of Croatian, Bosnianand Serbian
language)
Autori
Varošanec-Škarić, Gordana ; Bašić, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka: Istraživanja govora
/ Dobrić, A. ; Liker, M. - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2022, 88-89
ISBN
978-953-296-193-5
Skup
11. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Istraživanja govora"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.12.2022. - 10.12.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
mjere ritmiciteta ; hrvatski ; bosanski ; srpski jezik
(Rhythm metrics ; Croatian ; Bosnian ; Serbian)
Sažetak
Hrvatski, bosanski i srpski jezik južnoslavenski su jezici koji se slušno učinkovito razlikuju. Govorni-ci se hrvatskoga razlikuju od srpskih najviše u vokalskom sustavu, a govornici bosanskoga po ritmi-citetu, tj. po jakoj vokalskoj redukciji. Razlike u vokalskim sustavima hrvatskoga i srpskoga jezika potvrđene su na većoj skupini izvornih govornika. Ramus i sur. (1999) istražili su razlike u ritmu iz-među devet jezika. Svrha je našega istraživanja ispitati razlikuju li se srodni jezici u mjerama ritmici-teta, čak i ako su svi govornici rođeni i žive u istoj zemlji (Bosna i Hercegovina). Analiza je prove-dena na temelju kraćega čitaćega teksta i spontanoga govora u formi intervjua. Iz većega korpusa izabrano je devet govornika (3 govornika za svaki jezik). U programu Correlatorre (Mairano & Ro- mano, 2010) korištene su mjere ritmiciteta: standardna devijacija suglasnika (Cdev), vokalski inter-vali (Vdev), normalizirani indeks varijabiliteta vokalskih intervala (Vnpvi) i indeks varijabiliteta vo-kalskih intervala (Vrpvi). Govornici hrvatskoga jezika pokazuju jednostavnu slogovnu strukturu i nisku razinu vokalske redukcije, dok su govornici srpskoga imali jednostavniju slogovnu strukturu od govornika hrvatskoga i bosanskoga jezika, višu razinu vokalske redukcije nego govornici hrvat- skoga i nižu od bosanskoga. Očekivano, potvrđena je visoka razina slogovne strukture i prisutnost vokalske redukcije u bosanskome jeziku. Nadalje, pokazalo se da se analizirani jezici međusobno najviše razlikuju u mjerama Cdev i Vnpvi. Zaključno, pokazalo se da su korištene mjere ritmiciteta prikladne za određivanje razlika među srodnim jezicima, čak i kad su govornici različitih jezika rođe-ni i žive u istoj zemlji, što pokazuje da su jezične granice kontinuirane i manje određene nego nacio-nalne.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb