Naslov
Značaj katolicizma u crnogorskoj nacionalnoj identifikaciji
(The Significance of Catholicism in Montenegrin National Identification)

Autori
Mrduljaš, Saša

Vrsta, podvrsta
Radovi u časopisima, znanstveni

Izvornik
Zbornik radova sa Međunarodne znanstvene konferencije Identitet Hrvata Boke Kotorske, 6-9. svibnja 2021., Zagreb-Tivat (2022)

Status rada
Prihvaćen

Ključne riječi
Duklja, Zeta, Crna Gora, katolicizam, pravoslavlje, Crnogorci, Srbi
(Duklja, Zeta, Montenegro, Catholicism, Orthodoxy, Montenegrins, Serbs)

Sažetak
Crnogorska etnička samosvijest formirala se unutar pravoslavnog korpusa Crne Gore tijekom stoljetnog, cetinjskim mitropolitima predvođenog otpora Osmanskom Carstvu. Glavne i trajne prepreke njenoj kristalizaciji u nacionalnu producirane su od strane srpske nacionalno-državotvorne ideologije koja na Crnogorce gleda kao na Srbe a na Crnu Goru kao na ''srpsku zemlju''. U tim okolnostima crnogorstvo je bilo primorano istaknuti vlastite distinktivne sadržaje u odnosu na srpstvo. Jedan od njih očituje se u snažnoj identifikaciji sa katoličkom kraljevinom Dukljom. Ta je država egzistirala na današnjem crnogorskom tlu do kraja 12. vijeka i osvojenja od strane pravoslavne Srbije pod kojom se provodi masovno prevjeravanje dukljanskih katolika u pravoslavlje. Isticanjem katoličkog segmenta vlastitog (povijesnog) identiteta crnogorstvo je istaknulo uočljivu razliku u odnosu na pravoslavljem trajno određeno srpstvo. Naime, katoličko-pravoslavna razdjelnica između Duklje i Srbije mogla je proizići samo iz njihovog prethodnog, bitno drugačijeg političkog a time i etničkog razvitka. Istodobno, poistovjećivanjem sa dukljansko-katoličkom povijesnom dionicom, a time i blagonaklonim ili barem korektnim odnosom prema katolicizmu nacionalno je crnogorstvo steklo značajke koje se u izvjesnoj mjeri preklapaju sa identifikacijskim sustavom dijela crnogorske populacije za koju bi bilo očekivano da se sukladno obrascima ovdašnjeg ''nacionaliziranja'' poistovjećuje sa nacionalnim hrvatstvom. U tome treba gledati jedan od glavnih razloga što se u suvremenoj Crnoj Gori, o čemu svjedoči i popis iz 2011. godine, podjednak dio te populacije, tradicionalno locirane u Boki Kotorskoj, Budvi te u Baru i njegovoj okolici izjašnjava Hrvatima (6.021) i Crnogorcima katolicima (5.667).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija, Povijest

Napomena
Članak je izrađen u okviru znanstveno-istraživačkog
projekta Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar
''Nacionalna identifikacija u Crnoj Gori'' (NIDEMON
- 2021/22)

POVEZANOST RADA