Pregled bibliografske jedinice broj: 1236644
Zašto i kako naš mozak čita (e-)tekst?
Zašto i kako naš mozak čita (e-)tekst? // Stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Digitalno u knjižnici: izazovi digitalne posudbe i digitalnih usluga
Pula, Hrvatska, 2022. (plenarno, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad, stručni)
CROSBI ID: 1236644 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zašto i kako naš mozak čita (e-)tekst?
(Why and How Does Our Brain Read the (E-)Text?)
Autori
Šamo, Renata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni
Skup
Stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Digitalno u knjižnici: izazovi digitalne posudbe i digitalnih usluga
Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 8. 12. 2022
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
čitanje, tiskani i digitalni materijali, ljudski mozak kao procesor
(reading, printed and digital materials, human brain as processor)
Sažetak
U XXI. stoljeću zabilježeno je oko 7000 različitih jezika u svijetu, svi su u stanju kontinuirane promjene, a samo ih dvjestotinjak ima oba koda – govoreni i pisani. Pisanje je nastalo prije tek 5400 godina, dok je abeceda stara samo 3800 godina, što je u evolucijskom smislu prekratko razdoblje da bi se u mozgu primata razvili posebni sklopovi za čitanje. Drugim riječima, naš mozak nije dizajniran za čitanje iako ne samo za čitanje. Rođeni smo zapravo nedovršeni, no začudna sposobnost našeg mozga da se uskladi s okruženjem omogućila nam je zavladati svim ekosustavima na Zemlji. Većina suvremenih teoretičara suglasno tvrdi kako je upravo jezik nastao kao rezultat interakcije triju složenih prilagodbenih sustava, a to su biološka evolucija, učenje te nastanak i očuvanje kulture. Unatoč tom genetskom nedostatku, to jest određenoj evolucijskoj nepripremljenosti, čovjek je sklon čitanju, pa se postavlja pitanje kako je ljudski mozak uopće naučio čitati, tim više kad se dobro zna da je čitanje iznimno složena sposobnost kojom upravljaju mehanizmi leksičkih procesa i procesa razumijevanja. Polazeći od činjenice da je Homo sapiens jedina vrsta primata koja čita te koja aktivno sama sebe poučava, izlaganje se temelji na kratkom prikazu arhitekture mozga, a potom na pregledu recentnih istraživanja kojima se autori koriste nastojeći objasniti glavne razlike između čitanja tiskanih i digitalnih tekstova te posljedično tumačiti proces učenja čitanjem takvih tekstova.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)
