Naslov
Drevni Osor od davnina do danas: Kvarnerska Salona na dodiru Cresa s Lošinjem
(The Ancient Osor from Remote Ages to Today: Kvarner's Salona at the Touch from Cres to Lošinj)

Autori
Bertoša, Slaven

Izvornik
Jurina i Franina 2023. - istarski kalendar

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, popularni rad

Godina
2022

Ključne riječi
Osor, otok Cres
(Osor, Cres Island)

Sažetak
Osor je nedvojbeno jedan od najpoznatijih gradića na Kvarneru. Zbog velike količine vrijednih nalaza nazvan je Kvarnerskom Salonom. Smješten je na mjestu gdje se s otoka Cresa preko pokretnog mosta prelazi na Lošinj. Jedno je od sedam stalnih obalnih naselja na otoku. Povijesno značenje Osora bilo je povezano s njegovim prometno-zemljopisnim položajem uz umjetno iskopan kanal koji je nekad imao važnu prometnu funkciju. Kada je ona nestala, otpao je i temelj za prosperitet grada. Ekonomski nazadak naselja pratio je i demografski regres, potpomognut pojavom malarije. Iako u povijesnim vrelima nema podataka o tome tko je i kada prokopao osorsku prevlaku, neosporno je da je kanal umjetna tvorevina. Prve vijesti o prokopu nalazimo u mletačkim izvješćima iz XVI. stoljeća, ali većina autora smatra da on potječe iz rimskog doba (a najvjerojatnije još i iz doba Liburna). Osor je nalazi na mjestu nekadašnje prapovijesne gradine, kasnije rimskog i srednjovjekovnog naselja. U doba Rimljana bio je velik i snažno utvrđen grad, čije značenje znatno prelazi lokalne okvire. Ostaci snažnih bedema, veličina utvrđenog gradskog prostora i brojni arhitektonski fragmenti iz rimskog doba potvrđuju da je antički Osor bio važno trgovačko i strateško uporište na plovidbenim putovima sjevernog Jadrana. Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva i kratke vladavine Ostrogota, Osor je od VI. st. u sastavu Bizantske Dalmacije. U doba Bizanta Osor postaje i sjedište biskupije (VI. st.). Iz tog doba datira crkva sv. Marije, prva osorska katedrala izgrađena na rubu grada. God. 841. grad stradava u napadu Saracena. God. 1409. otok dolazi pod Mlečane na duže vrijeme (do 1797.). Na početku mletačke vlasti spominju se samo četiri naselja (grad Osor te kašteli Cres, Beli i Lubenice), iako se zna da su postojala i manja mjesta. U XV. st. se sjedište mletačkih knezova iz Osora premješta u Cres, ali im ostaje naziv “conti di Cherso e d’Ossero”. Nakon dolaska Francuza, 1806. provedena je reforma uprave kojom je ukinuta „stara i slavna” općina Osor te je dio njezinog područja na creskoj strani priključen općini Cres, a dio na lošinjskoj strani općini Mali Lošinj. Tijekom druge austrijske uprave (1814. ‒ 1918.) Cres, Lošinj i Krk izdvojeni su iz povijesnih granica Dalmacije i pripojeni Riječkom okrugu. Ponovno je uspostavljena stara općina Osor, koja je obuhvaćala Nerezine i Sv. Jakov na Lošinju te otok Unije. Zajedno s općinom Cres činila je kotar Cres. Nakon vraćanja Rijeke Hrvatskoj 1822., sjedište okruga za istarske i kvarnerske kotare preneseno je u Pazin. Nakon smrti posljednjeg osorsko-(creskog) biskupa Franje Petra Rakamarića 1815. uprava Osorske biskupije povjerena je krčkom biskupu, a nakon što je 1822. umro i rapski biskup, Osorska i Rapska biskupija pripojene su 1828. Krčkoj biskupiji. Sredinom istog stoljeća napušten je franjevački samostan na Bijaru. Od 1875. do 1940. u Osoru su izvršeni važni lučki radovi: očišćen je, produbljen i proširen Osorski kanal, obzidane su njegove obale s obje strane i preko njega je postavljen pokretni željezni most ; izgrađena je obala za brodsko pristanište sjeverno od kanala, postavljene su bitve i izgrađena dva mala gata u luci Bijar, postavljena su lučka i signalna svjetla, a nasipavanjem mora uz južne gradske zidine prenesena je izvan grada i otočna cesta kojoj je prilagođen i položaj novog (sadašnjeg) pokretnog mosta postavljenog 1940., uoči Drugog svjetskog rata. Iako je dobrim dijelom očuvana srednjovjekovna jezgra s urbanom strukturom, Osor je u funkcionalnom smislu već odavno sveden u kategoriju sela. Doduše, u doba Italije upravna je funkcija oživljena osnivanjem Općine Osor koja je obuhvaćala katastarske općine Osor, Ustrine i Belej. No, to nije bilo dovoljno za revitalizaciju, a gravitacijska je zona obuhvaćala samo nekoliko okolnih zaselaka i stanova. Atraktivan položaj i vrijedni kulturno-povijesni sadržaji drevnoga Osora temelj su za buduću revitalizaciju preostalog dijela njegove urbane jezgre. Uz pomoć konzervatora, novi vlasnici stare zgrade adaptiraju u kuće za odmor. Nekadašnja gradska vijećnica na trgu postala je muzej i sjedište turističkog društva, a u staroj se katedrali i na trgu održavaju Osorske glazbene večeri. Turizam je ograničen na dva autokampa i privatni smještaj. Duže je vrijeme postojao i poštanski ured, ali planirani hotel i benzinska crpka do danas nisu izgrađeni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA