Pregled bibliografske jedinice broj: 1236572
Usporedba govorne audiometrije s obzirom na liste riječi na standardnom hrvatskom jeziku i čakavskom narječju
Usporedba govorne audiometrije s obzirom na liste riječi na standardnom hrvatskom jeziku i čakavskom narječju // Book of Abstracts. Speech Research. 11th scinetific conference with international participation. Faculty of Humanities and Social Sciences. Zagreb, Decempber 8 - 10 2022
Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2022. str. 63-64 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1236572 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usporedba govorne audiometrije s obzirom na liste
riječi na standardnom hrvatskom jeziku i čakavskom
narječju
(A comparison of speech audiometry, considering
word list in the Standard Croatian Language and
Chakavian Dialect)
Autori
Mikulaco, Irena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Book of Abstracts. Speech Research. 11th scinetific conference with international participation. Faculty of Humanities and Social Sciences. Zagreb, Decempber 8 - 10 2022
/ - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2022, 63-64
ISBN
978-953-296-193-5
Skup
11. znanstveni skup Istraživanja govora
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.12.2022. - 10.12.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
govorna audiometrija, nagluhost, hrvatski standardni jezik, čakavsko narječje
(speech audiometry, hearing loss, Croatian standard language, Chakavian dialect)
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je odabir fonetski izbalansiranih riječi, njihov digitalni zapis te procjena i usporedba razabirljivosti riječi na hrvatskom standardnom jeziku i na čakavskom narječju, u svrhu audiološke pretrage, govorne audiometrije radi dobivanja bolje procjene slušne slike i podešavanja slušnog pomagala kod nagluhih osoba. Metode koje su korištene u ovom istraživanju su mjerenje, komparativna i empirijska metoda te metoda analize i sinteze. Česte riječi na standardnom jeziku i na čakavskom narječju snimljene su u zvučno izoliranoj prostoriji i ispitane na 30 ispitanika s indikacijom nagluhosti. Na primjeru od 200 riječi mjerio se prag razabirljivosti, porast razabirljivosti s porastom glasnoće i maksimalna razabirljivost. Rezultati su pokazali da su ispitanici bolje raspoznavali riječi izgovorene na narječju, nego na standardnom jeziku. To je povezano s geografskim porijeklom ispitanika. Nakon što je anamnezom utvrđena ispitanikova jezična osnova, tj. materinski jezik, ispitivala se govorna audiometrija. S obzirom da su ispitanici bili uglavnom starije životne dobi i živjeli svoje živote na jednom području (Istarskom poluotoku), pitanje njihova identiteta dotaknuto je upravo uporabom lista riječi na čakavskom narječju i na taj način doprinijelo boljim rezultatima u kompletnoj audiološkoj pretrazi. Zaključak: Ovo istraživanje pokazalo je da govorna audiometrija i uporaba riječi na narječju može uvelike pomoći pri preciznijem određivanju slušnog aparata kod nagluhih osoba, kojima je materinski jezik čakavsko narječje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Logopedija, Filologija