Pregled bibliografske jedinice broj: 1236029
Slušni doživljaj na nastavi solfeggia: stanje i perspektive
Slušni doživljaj na nastavi solfeggia: stanje i perspektive // 25. Pedagoški forum scenskih umetnosti
Beograd, Srbija, 2022. str. 150-151 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1236029 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Slušni doživljaj na nastavi solfeggia: stanje i
perspektive
(Auditory experience in ear training classes: State
and perspectives)
Autori
Lovrinić, Nikola ; Goldin, Suzana ; Vidulin, Sabina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
25. Pedagoški forum scenskih umetnosti
Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 21.-22. 5. 2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
glazba, slušni doživljaj, solfeggio, spoznajno-emocionalni pristup, učenici
(auditory experience, cognitive-emotional approach, ear training, music, students)
Sažetak
Glazbeno obrazovanje u Republici Hrvatskoj dio je umjetničkog sustava obrazovanja usmjereno prema stjecanju znanja i razvoju vještina učenika, razumijevanju glazbenoga jezika, umjetničkom i kreativnom izražavanju. Solfeggio, kao temeljno područje glazbenoga obrazovanja, orijentirano je na spoznajnu dimenziju učenja, a rijetko se potiče emocionalna koja utječe na doživljaj i reakciju učenika (Vidulin i Kazić, 2021). Cilj prezentacije usmjeren je na analizu stanja nastave solfeggia u osnovnoj glazbenoj školi prema Nastavnom planu i programu (2006) i oblikovanje novih metodičkih strategija poučavanja. Moguća rješenja nalazimo u kreativnosti, otvorenosti i raznovrsnosti pristupa u nastavi solfeggia, a jedno od potencijalnih rješenja predstavlja višemodalno i interdisciplinarno slušanje glazbe (Vidulin, Plavšić i Žauhar, 2020). Polazeći od teze kako se spoznajno-emocionalnim slušanjem glazbe može osuvremeniti postojeća nastava solfeggia, prikazuju se načini rada na području slušanja glazbe. Detektiranje spoznajnih karakteristika putem zadataka ostaju važnim dijelom učenja, kojim se, uz emocionalno uključivanje učenika te poticanje razgovora o doživljajima, stanjima i asocijacijama nastalih uslijed slušanja, djeluje na njihov cjelovit razvoj. Kombinacija provjerenih modela uz iznalaženje novih dio je procesa osuvremenjivanja nastave kojima će se doživjeti i bolje razumjeti glazba. Premještaj fokusa sa spoznajnog na spoznajno-emocionalno slušanje potrebno je kako bi se utjecalo na status slušatelja, koji će na taj način moći identificirati vlastita emocionalna stanja. Ukoliko se slušanje glazbe poveže s emocionalnim uživljavanjem i iskazivanjem osobnih stajališta i uvjerenja, navedeno će utjecati na obogaćivanje glazbene i opće kulture učenika te na njihov holistički odgoj i obrazovanje. Takvim slušanjem izravno se istražuje suština glazbe jer se njezinim doživljajem i analizom osvještava puls vremena i društvenog okružja te potiče dječja mašta i unutarnje doživljavanje. Uz navedeno, otvoreni vidici, kreativnost i inicijativa, kao vrline neophodne za život i rad u 21. stoljeću, motivirajući su za učenike i učitelje, daju pozitivne rezultate u nastavi i vode ostvarivanju planiranih ciljeva i ishoda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Glazbena umjetnost