Pregled bibliografske jedinice broj: 1235982
Propolis kao potencijalni lijek za neurodegenerativne bolesti
Propolis kao potencijalni lijek za neurodegenerativne bolesti // Book of abstracts and full papers from seventh congress of beekeeping and bee products - with international participation - Beekeeping and bee products
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 2022. str. 52-52 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1235982 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Propolis kao potencijalni lijek za
neurodegenerativne bolesti
Autori
Šubarić, Domagoj ; Karnaš, Maja ; Jozinović, Antun ; Lončarić, Ante ; Rastija, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Book of abstracts and full papers from seventh congress of beekeeping and bee products - with international participation - Beekeeping and bee products
/ - , 2022, 52-52
Skup
7 th Congress of beekeeping and bee products with international participation Beekeeping and bee products
Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 12-13.11.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
acetilkolinesteraza ; inhibicija ; propolis ; Alzheimerova bolest ; demencija
(Acetylcholinesterase ; inhibition ; propolis ; Alzheimer’s disease ; dementia)
Sažetak
Prema organizaciji Alzheimer’s Disease International, oko 55 milijuna ljudi na svijetu boluje od Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije u 2020. godini. Najčešći način liječenja spomenutih stanja je inhibicija acetilkolinesteraze (AChE) i amiloid beta enzima u ljudskom mozgu korištenjem komercijalnih farmaceutika kao što su donepezil i aducanumab [1]. Prethodna istraživanju upućuju da propolis ima značajna inhibicijska svojstva AChE prvenstveno zbog visokog sadržaja fenola koji čine čak 60% ukupnog udjela komponenti u propolisu [2]. Test inhibicije AChE proveden je provođenjem Ellmanove metode [3]. Uzorci propolisa osigurani su od strane obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Boris Buratović sa otoka Hvara. Uz ostale cvjetne vrste, lokalitet sa kojeg je prikupljen propolis obiluje ružmarinom (Salvia rosmarinus), lavandom (Lavandula angustifolia) i vrijesom (Calluna vulgaris), biljkama koje mogu značajno utjecati na sadržaj fenola u usporedbi s propolisom prikupljenim u kontinentalnim krajevima. Volumni postotci propolisa u reakcijskoj smjesi iznosili su 5%, 3, 5% i 2, 5%. Najviši postotak inhibicije od 67, 14% postignut je s volumnim postotkom propolisa od 5%.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija, Interdisciplinarne prirodne znanosti, Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek,
Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek
Profili:
Antun Jozinović
(autor)
Domagoj Šubarić
(autor)
Maja Karnaš
(autor)
Vesna Rastija
(autor)
Ante Lončarić
(autor)