Naslov
KVALITETA PROVOĐENJA STRUKTURIRANOG SLOBODNOG VREMENA MLADIH I KORIŠTENJE ALKOHOLA
(QUALITY OF YOUTH STRUCTURED LEISURE TIME AND ALCOHOL USE)

Autori
Belošević, Matea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
02.12

Godina
2022

Stranica
202

Mentor
Ferić, Martina

Ključne riječi
strukturirane slobodne aktivnosti (SSA) ; učestalost sudjelovanja u SSA ; iskustva sudjelovanja u SSA ; motivacija za sudjelovanje u SSA ; kontekst SSA ; alkohol ; mladi
(structured leisure activities (SLA) ; frequency of SLA participation ; experience of participation in SLA ; motivation to engage in SLA ; SLA context ; alcohol, youth)

Sažetak
Slobodno vrijeme može biti podržavajući kontekst za pozitivan razvoj mladih, ali istodobno može predstavljati i kontekst koji može podržati uključivanje mladih u rizična ponašanja. Svrha ove doktorske disertacije je istražiti povezanost kvalitete provođenja strukturiranog slobodnog vremena mladih s korištenjem alkohola. Uzorak se sastojao od 1.431 učenika na području Krapinsko- zagorske županije koji su naveli da sudjeluju u strukturiranim slobodnim aktivnostima (SSA) u dobi od 14 do 21 godine. U istraživanju je sudjelovalo 44.8% djevojaka. U analizi podataka korištena je deskriptivna statistika, pearsonov koeficijent korelacije, hijerarhijska regresijska analiza, multinominalna logistička regresija uz računanje moderacijskog efekta i poissonova regresija uz računanje moderacijskog efekta. Dobiveni rezultati pokazuju da za mladiće, mlade koji percipiraju veću sigurnost tijekom sudjelovanja u SSA, one koji su intrinzično ili ekstrinzično motivirani za sudjelovanje u SSA i koji su tijekom sudjelovanja u SSA stekli više iskustva razvoja identiteta, iskustva inicijative i više stresnih iskustava, postoji veća vjerojatnost da će učestalije sudjelovati u SSA. S druge strane za djevojke, mlade koji su amotivirani za sudjelovanje u SSA te koji su tijekom sudjelovanja u SSA imali više iskustva s negativnim pritiskom vršnjaka, postoji manja vjerojatnost da će učestalije sudjelovati u SSA. Nadalje, istraživanjem nije potvrđeno da spol i dob moderiraju odnos između učestalosti sudjelovanja mladih u SSA i konzumacije alkohola. Međutim, rezultati su pokazali kako vrsta SSA moderira odnos između učestalosti sudjelovanja mladih u SSA i konzumacije alkohola. Ujedno, za mlade kod kojih je izražena identificirana motivacija, koji se osjećaju sigurno tijekom sudjelovanja u SSA te koji percipiraju da im je sudjelovanje u SSA doprinijelo razvoju iskustva timskog rada i socijalnih vještina te iskustva inicijative postoji manja vjerojatnost rizične konzumacije alkohola. S druge strane, mladi koji procjenjuju da su ekstrinzično motivirani te da su sudjelovanjem u SSA stekli pozitivnije odnose, razvili mreže odraslih i socijalnog kapitala te stekli iskustva identiteta, kao i negativnija iskustva, u većem su riziku za konzumaciju alkohola. Rezultati generalno pokazuju kako sudjelovanje u SSA samo po sebi ne predstavlja zaštitu, već je potrebno ulagati resurse u jačanje zaštitnih čimbenika unutar konteksta slobodnog vremena kako bi se doprinijelo postizanju pozitivnih razvojnih ishoda kod mladih.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti

POVEZANOST RADA