Naslov
Slom poslovične krajiške odanosti kući Habsburg
(The Breakdown of Proverbial Grenzer Loyalty to the Habsburg Dynasty)

Autori
Buczynski, Alexander ; Ovčariček, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
VI. kongres hrvatskih povjesničara, sekcija Granica odanosti: obilježja političke kulture u Vojnoj krajini u 19. stoljeću

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 30.09.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Habsburška Monarhija ; Vojna krajina ; Ogulinska pukovnije ; Rakovica ; Eugen Kvaternik ; Franjo Josip I. ; ustanak 1871.
(Habsburg Monarchy ; Military Frontier ; Ogulin Regiment ; Rakovica ; Eugen Kvaternik ; Francis Joseph I ; rebellion 1871)

Sažetak
Opisujući političke događaje u Vojnoj krajini kojima je svjedočio tijekom zadnja dva desetljeća njezina postojanja, austrijski je povjesničar Johann Schwicker istaknuo da je krajišnicima zbog stroge vojničke discipline nedostajala „viša duševna kultura“ (höhere Geisteskultur) za političke predmete te da su ih zapravo samo zanimali pitanja gospodarske i financijske naravi. Istovremeno se na mađarskoj političkoj sceni već ustalio pojam „krajišnik“ ili „graničar“ kao pogrdni naziv za nekoga tko je pokazivao preveliku odanost prema Habsburgovcima i Monarhiji. No, jesu li takva stajališta doista primjereni, odnosno je li Rakovička buna 1871. godine pod vodstvom Eugena Kvaternika u kontekstu takve poslovične krajiške odanosti habsburškom vladaru iznimka ili svojevrsna kruna procesa koji je započet puno ranije? Djelovanje vojnokrajiških zastupnika na Saborima, koji su održani 1861., 1865./66. i 1868. godine, pokazalo je, naime, sasvim jasno da je nakon donošenja posljednjeg Temeljnog zakona 1850. godine ujedinjenje s Civilnom Hrvatskom postala općenita želja svih krajišnika. Zbog izbora tih vojnokrajiških zastupnika vodila se tijekom šezdesetih godina teška borba između političkih krugova u Zagrebu i najviših vojnih krugova u Beču za prevlast u Vojnoj krajini. U ovom će se izlaganju razmotriti mogućnosti rekonstrukcije i usporedbe „stanje duha“ i „stanje duša“ u Vojnoj krajini u drugoj polovici 19. stoljeća na temelju vojnih popisa i drugih relevantnih spisa vojne provenijencije. U kojoj je mjeri to arhivsko gradivo relevantno za interpretaciju djelovanja vojnokrajiških zastupnika, razlikovanja između mita i stvarnosti u političkim ideologijama i sl.?

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA