Naslov
Crimina protiv spolnog morala u vrsarskoj pravnoj zbirci: kanonska narav i rimski uzori (idejni temelji u rimskom pravu)
(Crimina against sexual morality in the legal compilation of vVrsar: Canon rules as a source of statutory law (conceptualConceptual foundations in romanRoman law))

Autori
Jaramaz Reskušić Ivana ; Milotić, Ivan

Izvornik
Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu (2459-6531) 29 (2022), 1; 59-87

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
rimsko pravo, preljub, silovanje, incest, svodništvo, prostitucija, Crkva, kanonsko pravo, Vrsar
(Roman law, adultery, rape, incest, pimping, prostitution, Church, canon law, Vrsar)

Sažetak
Ovaj članak drugi je dio studije o crimina protiv spolnog morala u vrsarskoj pravnoj zbirci te se nastavlja na članak objavljen u ovom časopisu u vol. 28, broj 1/2021, str. 153–180. Dok je u prethodnom članku naglasak bio na analizi srednjovjekovnih pravnih pravila vrsarske provenijencije o kaznenim djelima protiv spolnog morala, koja su nadahnuta rimskim i kanonskim pravnim uzorima, a odražavaju i mjesne prilike, u ovome se analizira rimsko pravno uređenje nekoliko relevantnih instituta: preljuba, silovanja, incesta, svodništva i prostitucije. Ni smisao ni cilj ovoga članka nije dokazivanje da je vrsarski zakonodavac supstancijalno preuzimao rješenja iz rimskih pravnih izvora, nego raščlambom rimskih pravnih izvora pokazati da su rimski zakonodavci, posebno u postklasično doba, kada je rimsko pravo snažno nadahnuto kršćanskom mišlju i Crkvenim naučiteljstvom, pri formulaciji pravnih pravila polazili s istih ili sličnih polazišta. Premda su rimska pravna rješenja i partikularno uređenje vrsarskog zakonodavca različiti i supstancijalno i s obzirom na vremensku i prostornu odrednicu, ali i s obzirom na provenijenciju pravnih poredaka (a time i pravnih rješenja), ona su u svojoj biti analogna. To se posebno ogleda u dobru koje se njima zaštićuje, koje oni, doduše, različito shvaćaju i definiraju, no u praksi i u većini slučajeva ipak mu je u središtu žensko biće. Pristup tome donekle je različit, a u evoluciji od rimskog, preko rimskog i kanonskog, pa do partikularnog srednjovjekovnog prava vrsarske provenijencije može se precizno iščitavati afirmacija ženina subjektiviteta i sve snažnija zaštita njezine svekolike pojavnosti kako u fizičkom, tako u spolnom, a napokon i u cjelovitom moralnom smislu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA