Naslov
Fenotipska obilježja žena oboljelih od opstrukcijske apneje tijekom spavanja
(Phenotypic characteristics of women suffering from obstructive sleep apnea)

Autori
Vučković, Anđelika

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
27.07

Godina
2022

Stranica
41

Mentor
Pecotić, Renata

Ključne riječi
opstrukcijska apneja tijekom spavanja, žene, intraoralne udlage, fenoipska obilježja
(obstructive sleep apnea, female, intraoral splints, phenotypic characteristics)

Sažetak
Cilj: Istražiti povezanost antropometrijskih i demografskih obilježja žena sa stupnjem opstrukcijske apneje tijekom spavanja, nakon cjelonoćne polisomnografije. Materijali i metode: U istraživanju je sudjelovalo 205 ispitanica kojima je načinjena cjelonoćna polisomnografija u Centru za medicinu spavanja Split. Ispitivanu skupinu činile su pacijentice starije od 18 godine kojima je dijagnosticirana opstrukcijska apneja tijekom spavanja (AHI>5) koje su bile podijeljene u dvije skupine, mlađe od 55 godina (N=60, 30%), i starije od 55 godina (N=145, 70%). Ispitanice su subjektivno procijenile prekomjernu dnevnu pospanosti s pomoću Epworthove ljestvice pospanosti. Rezultati: Žene starije životne dobi bile su značajno manje pospane od žena mlađe životne dobi (6, 6±4, 9 vs. 8, 2±5, 6, P=0, 049). Također, značajno je veća bila učestalost arterijske hipertenzije u starijoj skupini ispitanica u odnosu na mlađu (61% vs. 39%, P=0, 007). Ujedno, žene koje su oboljele od težeg stupnja OSA bile su starije (61, 7±9, 0 vs. 54, 8±11, 6 godine, P <0, 001), imale su veću masu (89, 0±22, 2 vs. 77, 0±13, 8 kg, P<0, 001), veći ITM (32, 1±7, 4 vs. 28, 8±11, 7 kg/m², P=0, 015) veći opseg vrata (38, 6±4, 0 vs. 35, 7±2, 9, P<0, 001) i veći opseg struka (106, 9±16, 5 vs. 94, 2±14, 0, P<0, 001) u odnosu na ispitanice s blagim ili umjerenim stupnjem OSA. Nadalje, u žena oboljelih od težeg stupnja OSA bila je veća učestalost arterijske hipertenzije (66% vs. 39%, P<0, 001) i šećerne bolesti tipa 2 (17% vs. 5%, P=0, 014) u odnosu na ispitanice oboljele od blagog ili umjerenog stupnja OSA. Zaključak: Žene koje su oboljele od težeg stupnja OSA bile su značajno starije, imale su veću tjelesnu masu, veći indeks tjelesne mase, veći opseg vrata i veći opseg struka u odnosu na žene s blagom do umjerenom OSA što ukazuje na važnost antropometrijskih čimbenika na stupanj OSA u žena. Isto tako žene starije životne dobi bile su manje pospane od žena mlađe životne dobi. Premda se OSA više povezuje uz muški spol što se smatra jednim od čimbenika rizika za OSA, rezultati ovog istraživanja ukazuju da i žene obolijevaju od OSA poglavito žene starije životne dobi zbog čega se u probiru i ranom prepoznavanju OSA ne smije zanemariti ženski spol.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA