Naslov
Povezanost simptoma hrkanja s nalazom cjelonoćne polisomnografije s obzirom na dob, spol i antropometrijska obilježja
(Correlation of snoring symptoms with the findings of all-night polysomnography with regards to age, gender, and anthropometric characteristics)

Autori
Bošnjak, Nikolina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
27.07

Godina
2022

Stranica
42

Mentor
Pecotić, Renata

Ključne riječi
hrkanje, spavanje, opstrukcijska apneja tijekom spavanja, disanje, pospanost
(snoring, sleep, obstructive sleep apnea, breathing, sleepiness)

Sažetak
Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je istražiti povezanost hrkanja kao jednog od vodećih simptoma opstrukcijske apneje tijekom spavanja s obzirom na dob, spol i antropometrijske značajke pacijenata. Materijali i metode: U istraživanju je sudjelovalo 795 ispitanika koji su u Centru za medicinu spavanja KBC-a Split i Medicinskog fakulteta u Splitu obavili detaljnu dijagnostičku obradu. Od ukupno 795 ispitanika bilo je 515 muškaraca i 280 žena starijih od 18 godina, dok je najstariji ispitanik imao 86 godina. Svim ispitanicima napravljena je cjelonoćna polisomnografija na temelju koje je pacijentima dijagnosticirana OSA pomoću AHI-ja kao ključnog kriterija u dijagnostici OSA koji nam daje uvid u težinu bolesti. Uz cjelonoćnu polisomnografiju, ispitanici su ispunjavali upitnike za procjenu dnevne pospanosti pomoću Epworthove ljestvice pospanosti (engl. Epworth Sleepiness Scale, ESS) u skladu sa smjernicama za dijagnostiku OSA-e koje su propisane od strane Američke akademije za medicinu spavanja (engl. American Academy of Sleep Medicine, AASM). Rezultati: Pacijenti koji su imali subjektivni simptom hrkanja bili statistički značajno teži (96, 5±20, 5 kg vs. 84, 6±19, 3 kg, P<0, 001), imali su značajno veći ITM (31, 3±10, 9 kg/m₂ vs. 27, 2±5, 1 kg/m₂, P<0, 001), veći opseg vrata (41, 5±6, 0 cm vs. 38, 8±4, 5 cm, P<0, 001), veći opseg struka (107, 8±15, 4 cm vs. 96, 9±15, 4 cm, P<0, 001), veći opseg bokova (110, 7±12, 3 cm vs. 106, 0±11, 0 cm, P<0, 001) u odnosu na pacijente koji nisu imali subjektivni simptom hrkanja. Nadalje, ispitanici koji su imali subjektivni simptom hrkanja bili su značajno pospaniji u odnosu na ispitanike koji nisu imali izražen simptom hrkanja mjeren s pomoću Epworthove ljestvice pospanosti (7, 8±4, 9 vs. 5, 9±4, 2, P<0, 001). Pacijenti koji su imali izražen subjektivni simptom hrkanja imali veći stupanj OSA mjeren AHI vrijednošću u odnosu na pacijente koji nisu imali simptom hrkanja (32, 8±26, 1 vs. 15, 1±17, 5, P<0, 001). Zaključak: Rezultati ovog istraživanja potvrdili su da su ispitanici koji su imali prisutan subjektivni simptom hrkanja imali značajno veću tjelesnu masu, veći indeks tjelesne mase, veći opseg vrata, struka i bokova te da su bili pospaniji u odnosu na ispitanike koji nisu imali subjektivni simptom hrkanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA