Naslov
Povezanost prekomjerne dnevne pospanosti mjerene s pomoću Epworthove ljestvice pospanosti s nalazom cjelonoćne polisomnografije i poligrafije
(Relationship of excessive daytime sleepiness evaluated by Epworth Sleepiness Scale with the results of all-night polysomnography and polygraph)

Autori
Rumora, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
07.10

Godina
2022

Stranica
46

Mentor
Pecotić, Renata

Ključne riječi
Epworthova ljestvica pospanosti, ESS, dnevna pospanost, polisomnografija, apneja tijekom spavanja, poligrafija
(Epworth sleepiness scale, ESS, daytime sleepiness, polysomnography, sleep apnea, polygraphy)

Sažetak
Cilj: Istražiti pojavnost simptoma prekomjerne dnevne pospanosti, kao jednog od vodećih simptoma opstrukcijske apneje tijekom spavanja, s obzirom na dob, spol, antropometrijske značajke pacijenata te stupanj opstrukcijske apneje tijekom spavanja. Ispitanici i postupci: U istraživanje je uključeno 2215 pacijenata (709 žena i 1503 muškarca), svi stariji od 18 godina, Centra za medicinu spavanja Medicinskog fakulteta u Splitu i KBC-a Split. Svi pacijenti su zbog sumnje na opstrukcijsku apneju tijekom spavanja, upućeni na poligrafiju/polisomnografiju u Centar za medicinu spavanja u vremenskom razdoblju od 15.3.2011. do 20.5.2022. godine. Prikupljeni su demografski, antropometrijski i anamnestički podaci, dok je razina dnevne pospanosti procijenjena s pomoću Epworthove ljestvice pospanosti. Rezultati:. Muškarci su u odnosu na žene bili statistički značajno viši (181, 618, 94 vs. 167, 566, 62, P<0, 001), mlađi (53, 0813, 34 vs. 55, 4212, 42, P=0, 007), imali su veći opseg vrata (43, 333, 96 vs. 37, 394, 14, P<0, 001), veći opseg struka (109, 5014, 92 vs. 99, 2916, 53, P<0, 001), kao i veći indeks tjelesne mase (30, 335, 48 vs. 29, 046, 45, P<0, 001). Žene su u odnosu na muškarce imale značajno veću razinu prekomjerne dnevne pospanosti (7, 694, 86 vs. 7, 454, 55, P=0, 038). Od ukupno 2215 ispitanika, 39, 8% imalo je OSA teškog stupnja, od čega je 41, 3% ispitanika imalo prekomjernu dnevnu pospanost, 16, 6% ispitanika s OSA teškog stupnja imalo je blagu pospanost, dok 42, 1% ispitanika s OSA teškog stupnja nije imalo dnevnu pospanost. Nadalje među ispitanicima kojima nije dijagnosticirana OSA pronađeno je da 37, 8% ispitanika ima prekomjernu dnevnu pospanost. Udio REM stadija spavanja iznosio je 13, 81% u ispitanika koji nisu imali prekomjernu dnevnu pospanost, 15, 22% u ispitanika koji su imali blagu pospanost te 15, 25% u ispitanika s prekomjernom dnevnom pospanošću (P=0, 029). Učinkovitost spavanja bila je smanjena u svim skupinama ispitanika s obzirom na razinu dnevne pospanosti odnosno je iznosila 74, 69% u ispitanika koji nisu imali prekomjernu dnevnu pospanosti, 76, 59% u ispitanika koji su imali blagu pospanost te 79, 40% u ispitanika s prekomjernom dnevnom pospanošću (P<0, 001). Razinu dnevne pospanosti najbolje se može predvidjeti s razinom učinkovitosti spavanja (P<0, 001), potom povećanom vrijednosti AHI (P=0, 003) te mlađom dobi ispitanika (P=0, 008). Zaključak: U odnosu na stupanj OSA rezultati našeg istraživanja ukazuju na značajno veću prisutnost prekomjerne dnevne pospanosti u ispitanika sa teškom OSA. Prekomjerna dnevna pospanost značajno je veća u žena nego u muškaraca. Razina dnevne pospanosti najbolje se može predvidjeti vrijednošću učinkovitosti spavanja, potom stupnjem OSA, te mlađom životnom dobi, što ukazuje na važnost pravovremenog prepoznavanja simptoma prekomjerne pospanosti i reagiranja u smislu poduzimanja dijagnostičkih i terapijskih postupaka kojima će se spriječiti negativne posljedice prekomjerne dnevne pospanosti u bolesnika s poremećajima disanja tijekom spavanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA