Pregled bibliografske jedinice broj: 1234630
Obnova šibenskih fortifikacija iz EU fondova između rekonstrukcije, restauracije, nove namjene i UNESCO-a
Obnova šibenskih fortifikacija iz EU fondova između rekonstrukcije, restauracije, nove namjene i UNESCO-a // 5. kongres povjesničara umjetnosti Hrvatske
Zagreb, Hrvatska, 2022. (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1234630 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Obnova šibenskih fortifikacija iz EU fondova
između rekonstrukcije, restauracije, nove namjene
i UNESCO-a
(Renovation of Šibenik fortifications from EU funds
between reconstruction, restoration, new use and
UNESCO)
Autori
Glavaš, Ivo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
5. kongres povjesničara umjetnosti Hrvatske
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.11.2022. - 12.11.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
EU fondovi ; obnova ; restauracija ; tvrđava sv. Mihovila ; tvrđava sv. Nikole
(EU funds ; renovation ; restauration ; St. Michael´s fotress ; St. Nichola´s fortress)
Sažetak
Velike nepogode, kao što su ratovi, potresi i poplave, uvijek su predstavljale izazov da teško oštećene ili uništene spomenike kulture, ili čitave povijesne cjeline obnovimo radikalnim restauratorskim postupcima, o čijem karakteru i posljedicama stalno traju znanstvene i stručne rasprave. Međutim, i tijekom obnove spomenika kulture sredstvima iz europskih fondova također se često posezalo za radikalnim metodološkim postupcima. Od prvog konzervatorsko-restauratorskog zahvata na šibenskoj tvrđavi sv. Mihovila u rujnu 2012. godine, dovršeni su ili su započeli radovi financirani iz EU fondova na gotovo svim tvrđavama u gradu Šibeniku. Budući da je tvrđava sv. Nikole 2017. godine upisana na popis UNESCO-a, na njoj nije bilo većih rekonstrukcijskih i restauracijskih zahvata, niti se takvi planiraju. Raspravljat će se o karakteru, metodologiji i uspješnosti zahvata na šibenskom fortifikacijskom sustavu, osobito u kontekstu temeljnog stručnog prijepora: primjene radikalnog restauratorskog nasuprot najnužnijem konzervatorskom zahvatu. Pri tom je potrebno odgovoriti na pitanje predstavljaju li neki zahvati svojevrsni povratak stilskim restauracijama iz 19. stoljeća. Posebna pozornost posvetit će se i problemu uspostave nove namjene na fortifikacijskim spomenicima na kojima izvornu namjenu - po naravi stvari - više nije moguće uspostaviti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti