Pregled bibliografske jedinice broj: 1234327
Mater castrorum u carskoj ideologiji na prostoru rimske provincije Dalmacije
Mater castrorum u carskoj ideologiji na prostoru rimske provincije Dalmacije // OD KORNATA PREKO VELEBITA, ARHEOLOGIJA SJEVERNE DALMACIJE I LIKE, knjiga sažetaka
Zadar, Hrvatska, 2022. str. 35-36 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1234327 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mater castrorum u carskoj ideologiji na prostoru
rimske provincije Dalmacije
(Mater castrorum in imperial ideology on the
territory of the Roman province of Dalmatia)
Autori
Jadrić Kučan, Ivana ; Banovac, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
OD KORNATA PREKO VELEBITA, ARHEOLOGIJA SJEVERNE DALMACIJE I LIKE, knjiga sažetaka
/ - , 2022, 35-36
ISBN
978-953-6335-24-4
Skup
OD KORNATA PREKO VELEBITA. ARHEOLOGIJA SJEVERNE DALMACIJE I LIKE
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 10-14.10.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Faustina Mlađa, mater castrorum, Marko Aurelije, dinastija Severa
(Faustina Minor, mater castrorum, Marcus Aurelius, Severus dynasty)
Sažetak
Unatoč tome što je njihova uloga u političkom svijetu bila primarno pasivnog karaktera, carice su uz pomoć svog društvenog statusa i visokih privilegija itekako doprinosile oblikovanju car¬skog društva, a time i rimske vlasti. Ovim putem ukratko ćemo se osvrnuti na istaknute rimske carice čiji je status prevladao dobro uspostavljene društvene i političke standarde, te im omo¬gućio pristup i određeni utjecaj u sferama Rimskog Carstva koje u pravilu nisu priznavale ni po¬državale njihovu prisutnost. Jedan od takvih primjera je njihov odnos s rimskom vojskom koji je od uspostave Carstva, pa kroz gotovo dva stoljeća, sukladno s običajima bio iznimno ograničen. Moć koju je carica indirektno uživala u određenim političkim aspektima prestajala je na bojišti¬ma gdje je isključivo mogla prisustvovati kroz društveni kontekst, odnosno kao carska figura i žena rimskog cara. Prekid s tradicijom dogodio se u drugoj polovici 2. stoljeća kada je Faustina Mlađa, žena cara Marka Aurelija, prva primila počasni naziv ‘mater castrorum’, u doslovnom prijevodu „majka logora” nakon što je niz godina provela u pratnji svog supruga u ratnim poho¬dima. Svojom prisutnošću carica je uspostavila vezu s rimskim trupama, osiguravši time njihovo povjerenje i zaštitu, naravno u zamjenu za isto. Istu titulu kasnije su primile i pripadnice dina¬stije Severa, počevši, od Julije Domne koja ju je uzdigla na jednu novu razinu. Prateći svog su¬pruga, cara Septimija Severa, u vojnim pohodima Julija se integrirala u vojno-politički aparat te stekla autoritet majke rimske vojske, države i naroda (mater castrorum et senatus et patriae). Za razliku od Faustine Mlađe čija je titula posvjedočena prvenstveno na novcu, Julija Domna naslov majke logora, osim na novcu, nosila je i na većini svojih spomenika od kojih se nekoliko sačuvalo i na prostoru rimske provincije Dalmacije, a uz nju je s istom titulom ostala posvjedo¬čena i Julija Mameja, majka Aleksandra Severa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
